Iako je ekonomija još uvijek snažno u usporedbi s drugim razvijenim zemljama, ove brojke, navode analitičari, signaliziraju privredno usporavanje. Potražnja potrošača je oslabila, privatna su ulaganja godinama bila usporena, a državna potrošnja – ključni pokretač posljednjih godina – je smanjena, navodi BBC. Indijski izvoz robe dugo se borio, a njegov globalni udio iznosio je samo dva posto u 2023. godini.
“Čini se da je pakao nastao nakon najnovijih podataka o BDP-u. Ali ovo se nakuplja već neko vrijeme. Postoji jasno usporavanje i ozbiljan problem potražnje”, kaže ekonomist Rajeshwari Sengupta.
Firme koje se bave proizvodnjom robe široke potrošnje (FMCG) izvještavaju o slaboj prodaji, dok su računi za plate u firmama koje kotiraju na berzi, zamjena za gradske plaće, smanjene u prošlom kvartalu.
Ministrica finansija Indije, Nirmala Sitharaman, ipak navodi da ovo smanjenje “nije sistemski”, već rezultat smanjenja državne potrošnje tijekom tromjesečja usredotočenog na izbore. Očekivala je i da će rast u trećem tromjesečju nadoknaditi nedavni pad.
„Indija će vjerojatno ostati najbrža velika rastuća ekonomija uprkos izazovima poput stagnacije plata koje utječu na domaću potrošnju, usporavanja globalne potražnje i klimatskih poremećaja u poljoprivredi“, rekla je Sitharaman.
Neki pak ekonomisti tvrde da je usredotočenost centralne banke na obuzdavanje inflacije dovela do pretjerano restriktivnih kamatnih stopa, što potencijalno guši rast. Visoke kamatne stope poskupljuju zaduživanje za poduzeća i potrošače te potencijalno smanjuju investicije i usporavaju potrošnju, oba ključna pokretača privrednog rasta. Centralna banka je držala kamatne stope nepromijenjene gotovo dvije godine, prvenstveno zbog rastuće inflacije.
Inflacija u Indiji porasla je na 6,2 posto u oktobru, premašivši ciljnu gornju granicu centralne banke, od četiri posto i dosegnuvši najvišu razinu u 14 mjeseci, prema službenim podacima. Uglavnom su ga potaknule cijene hrane, koje čine polovicu potrošačke korpe – cijene povrća su, primjerice, u listopadu porasle na više od 40 posto. Sve je više znakova da poskupljenja hrane sada utječu na ostale svakodnevne troškove ili temeljnu inflaciju.
“Snižavanje stopa neće potaknuti rast osim ako potražnja za potrošnjom nije jaka. Investitori posuđuju i ulažu samo kada potražnja postoji, a to sada nije slučaj”, kaže Himanshu, razvojni ekonomist na Sveučilištu Jawaharlal Nehru u Delhiju.
Međutim, guverner RBI-a, Shaktikanta Das, vjeruje da indijska “priča o rastu ostaje netaknuta”, dodajući da je “ravnoteža između inflacije i rasta dobro uravnotežena”. Ekonomisti ističu da uprkosrekordno visokim kreditima za građane i rastućim neosiguranim kreditima – što ukazuje na to da ljudi posuđuju kako bi finansirali potrošnju čak i uz visoke stope.
