Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su porasle što se zahvaljuje nadi trgovaca da će porasti kineska potražnja jer se očekuje ubrzanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 3.2 posto, na 85.83 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4.4 posto, na 79.68 dolara.
Rast cijena ponajviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo makroekonomskim pokazateljima iz Kine, koji upućuju na ubrzanje rasta, nakon dužeg razdoblja slabosti.
Kako je Kina najveći svjetski uvoznik nafte, trgovci očekuju i jačanje potražnje. Kineski uvoz ruske nafte morem trebao bi u martu dosegnuti najvišu nivo od kada se prate podaci, procjenjuju trgovci.
S druge strane, rast cijena energenata ograničavaju nastojanja centralnih banaka zapadnih zemalja da suzbiju inflaciju, odnosno oslabe potrošnju stanovništva i uspore rast ekonomije. A to bi, jasno, oslabilo i potražnju za „crnim zlatom“.
Kako je inflacija u SAD-u i dalje visoka, a ekonomija stabilno raste, povećane su procjene podizanja kamatnih stopa američke centralne banke.
Sedam dana prije očekivalo se da će Fed povećati ključne kamate na 5.35 posto do jula, dok se sada očekuje da će ih do septembra podignuti u raspon od 5.50 do 5.75 posto i na tim ih nivoima zadržati duže nego što se na tržištima procjenjivalo.
Uteg cijenama nafte bila je i izjava člana upravnog vijeća Evropske centralne banke (ECB) Pijera Vunša (Pierrea Wunscha) da bi se ključna kamatna stopa u eurozoni mogla popeti i do 4 posto, ako se temeljna inflacija zadrži na visokom nivou.
U petak je trgovce uznemirio i izvještaj Wall Street Journala da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) razmatraju izlazak iz OPEC-a i veću proizvodnju nafte.
Odmah nakon te vijesti cijene su nafte oštro pale, ali kako je ta vijest ubrzo demantirana, cijene su nadoknadile sve prethodne gubitke. Uprkos prošlosedmičnom rastu, cijene su nafte u odnosu na početak godine i dalje u blagom minusu.
(Avaz)
