Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošle sedmice ojačao prema košarici valuta četvrtu sedmicu zaredom, pri čemu je prema jenu nakratko testirao i ključnu psihološku razinu od 145 jena, dok tržišni sudionici važu kako će se u budućnosti Fed postaviti oko ključnih kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloge sedmice 0,83 posto, na 102,85 bodova. Pritom je tečaj dolara prema evropskoj valuti oslabio 0,66 posto, pa je cijena eura krajem sedmice bila 1,0944 dolara. Dolar je poskupio i prema japanskom jenu, za 2,2 posto, na 144,96 jena.
Dolarov indeks se od sredine jula, kada je pao na najniži nivo u zadnjih 15 mjeseci, oporavio za 2,9 posto. Otada su podaci, naime, ukazali na usporavanje rasta inflacije, čime su na tržištu porasla očekivanja da Fed više neće podizati kamatne stope s trenutnog raspona od 5,25 do 5,5 posto.
Tržišni sudionici sada procjenjuju da su šanse da Fed neće na svom idućem zasjedanju u septembru dizati kamatne stope na visokih 88,5 posto, uprkos podatku objavljenom u petak da je inflacija mjerena proizvođačkim cijenama u julu dostigla 0,8 posto, ubrzavši s junskih 0,2 posto. Ali, veća je enigma kada će početi i za koliko spuštati troškove zaduživanja.
"Sada očekujemo meko prizemljenje za američku privredu, a ne blagu recesiju koju smo prethodno predviđali. Ali, dok tržište podrazumijeva da će iduće godine doći do smanjivanja Fedovih kamatnih stopa za između 120 i 160 baznih bodova, mi očekujemo za svega 75 baznih bodova. Jednostavno je manje razloga da se Fed brzo okrene ka smanjenju stopa u 2024. u uslovima rasta BDP-a i niske nezaposlenosti", naveo je u bilješci klijentima Michael Gapen, ekonomist u Bank of America.
Tržišta su oprezna i zbog toga što je Kina prošle sedmice i zvanično ušla u deflaciju, izvijestivši o prvom padu indeksa potrošačkih cijena na godišnjem nivou od februara 2021. te daljnjem padu proizvođačkih cijena, 10. mjesec zaredom. Kina je tako prva u grupi G20 koja je izvijestila o međugodišnjem padu potrošačkih cijena, s obzirom na to da je Japan zadnji put zabilježio pad potrošačkih cijena u augustu 2021.
Jačanje tečaja dolara posebno je bilo izraženo prema japanskoj valuti, pa je tečaj dolara u petak poslijepodne dostigao nakratko i 145,03 jena za dolar, što je njegov najviši nivo od 30. juna.
Premašivši ključni psihološki nivo od 145 jena za dolar, ponovo se do kraja trgovanja spustio ispod nje, jer trgovci strahuju oko moguće intervencije japanskih monetarnih vlasti. Posljednji put one su intervenirale u septembru lani, kada je dolar premašio 145 jena, a tada je ministarstvo finansija kupovalo jene da oslabi dolar.
Tečaj jena pada jer investitori procjenjuju da je ranija odluka japanske centralne banke da dopusti rast prinosa po državnim obveznicama ustvari samo kupovina vremena kako bi još neko vrijeme zadržala negativne kamatne stope, a ne najava stvarnih promjena ultra-popustljive japanske monetarne politike.
(Biznis.ba)
