Druckenmiller kritikuje Bessenta: Američko tržište obveznica šalje ozbiljno upozorenje
Priča je dodatno privukla pažnju nakon što se otvorilo pitanje koliko je u pisanju Druckenmillerovog autorskog teksta učestvovala umjetna inteligencija.
Investitor je naknadno potvrdio da koristi AI kao pomoć pri pisanju, ali je naglasio da su argumenti izneseni u tekstu njegovi te da iste stavove zastupa već godinama.
Druckenmiller je u autorskom tekstu za Wall Street Journal kritikovao odluku američkog Ministarstva finansija da poveća otkup dugoročnih državnih obveznica, prenose Financije hr.
Američko Ministarstvo finansija sredinom augusta udvostručilo je planirane otkupe obveznica s dužim rokovima dospijeća, nakon snažnog rasta dugoročnih prinosa. Prinos na 30-godišnju američku državnu obveznicu prethodno je dosegao najviši nivo u gotovo dvije decenije.
Bessentov potez trebao bi povećati likvidnost i smanjiti dio pritiska na dugoročnom dijelu tržišta, no Druckenmiller smatra da problem nije u funkcionisanju tržišta.
Prema njegovom tumačenju, investitori jednostavno traže veći prinos zbog rastućeg javnog duga, velikog budžetskog deficita, inflacijskih rizika i sve većeg iznosa novih obveznica koje američka država mora plasirati.
Druckenmiller zato razlikuje intervencije kojima se održava likvidnost u kriznim situacijama od intervencija kojima se pokušava uticati na samu tržišnu cijenu.
U ovom slučaju, smatra, nije bilo znakova ozbiljnog poremećaja poput neuspješnih aukcija ili zamrzavanja trgovanja. Tržište je funkcionisalo, ali je američkom dugu jednostavno određivalo višu cijenu.
U središtu Druckenmillerove kritike nalazi se američka fiskalna politika.
Američki javni dug premašio je 40 biliona dolara, dok veliki deficit i rast troškova kamata dodatno povećavaju potrebu države za novim zaduživanjem. Neto izdaci za kamate već se mjere iznosima većim od biliona dolara godišnje.
Rast prinosa u takvim okolnostima za Druckenmillera nije tržišna anomalija, već upozorenje Washingtonu.
Njegov argument je da tržište obveznica ostaje jedan od rijetkih mehanizama koji političarima direktno pokazuje koliko investitori traže za finansiranje rastućeg državnog duga. Ako Ministarstvo finansija počne intervenisati svaki put kada dugoročni prinosi dosegnu politički neugodne nivoe, taj signal postaje slabiji.
Upravo zato Druckenmiller tržište obveznica vidi kao svojevrsnog posljednjeg fiskalnog disciplinara američke politike.
Kritikuje čovjeka s kojim dijeli dugu profesionalnu historiju
Sukob je posebno zanimljiv zbog odnosa Druckenmillera i Bessenta.
Obojica su dio karijere izgradila u Soros Fund Managementu. Druckenmiller je decenijama bio jedan od najpoznatijih investitora povezanih s Georgeom Sorosem, dok je Bessent također godinama radio u toj investicijskoj kompaniji.
Druckenmiller se zbog toga često navodi kao jedan od ljudi koji su snažno uticali na Bessentov profesionalni razvoj.
Sada se nalaze na suprotnim stranama rasprave o tome koliko bi američka država trebala intervenisati kada tržište počne tražiti veći prinos na njen dug.
Umjesto rasprave o dugu, internet primijetio AI
Nakon objave Druckenmillerovog teksta rasprava se dijelom udaljila od obveznica.
Dio čitatelja počeo je analizirati stil teksta i zaključivati da je pri njegovom pisanju korištena umjetna inteligencija. Wall Street Journal potom je objavio zaseban tekst o Druckenmillerovom korištenju AI alata.
Investitor to nije skrivao.
Kazao je da je tokom školovanja bio prosječan učenik iz engleskog jezika, ali odličan iz ekonomije te da je sa 73 godine ponosan što koristi umjetnu inteligenciju kako bi unaprijedio svoj proces pisanja.
Istovremeno je odbacio ideju da su AI alati kreirali njegove ekonomske stavove.
„To su moje ideje i o njima govorim više od 15 godina“, poručio je Druckenmiller.
Kontroverza tako otvara još jedno pitanje koje postaje sve relevantnije na Wall Streetu: gdje završava korištenje AI-ja kao uredničkog alata, a počinje pitanje autorstva.
