Muslimani širom Evrope se bore s "zabrinjavajućim porastom" rasizma koji se djelimično potiče od "dehumanizirajuće anti-muslimanske retorike", navela je vodeća agencija EU za ljudska prava, dok je objavila anketu u kojoj je skoro polovina muslimanskih ispitanika izjavila da su nedavno doživjeli diskriminaciju.
Objavljena u četvrtak od strane Agencije EU za osnovna prava (FRA), anketa koja obuhvata 9,600 muslimana iz 13 članica pokazuje da rasizam i diskriminacija prožimaju većinu aspekata njihovih života.
Ljudi su izvestili o tome da su njihova djeca bila zlostavljana u školama, o nejednakostima u pristupu radnim mjestima i predrasudama kada je riječ o iznajmljivanju ili kupovini kuća.
Iako je anketa završena prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji su doveli do žestokih osvetničkih akcija u Gazi, agencija sa sjedištem u Beču navela je da informacije iz organizacija civilnog društva i nacionalnih vlasti sugerišu da je broj anti-muslimanskih incidenata nastavio da raste otkako je sukob izbacio.
"Svjedočimo zabrinjavajućem porastu rasizma i diskriminacije prema muslimanima u Evropi," rekla je direktorka agencije, Sirpa Rautio.
"Ovo je podstaknuto sukobima na Bliskom istoku i dodatno pogoršano dehumanizirajućom anti-muslimanskom retorikom koju vidimo širom kontinenta."
Nakon napada 7. oktobra, zvaničnici su se trudili da obuzdaju porast zločina iz mržnje usmjerenih prema muslimanskim i jevrejskim zajednicama, koji su uključivali pokušaje paljenja sinagoge u Berlinu i desetine pisama sa prijetnjama i uvredama upućenih muslimanskim savjetima i džamijama u Francuskoj.
FRA, koja je razgovarala s muslimanima u Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Holandiji, Španiji i Švedskoj, otkrila je da je 47% ispitanika izjavilo da su doživjeli rasizam u pet godina prije 2022. godine, u poređenju s 39% u 2016. godini.
"Vidimo da se situacija muslimana pogoršava," rekla je Vida Beresnevičiūtė, suautorka ankete.
"Sve je komplikovanije živjeti kao musliman u EU."
Stopa prijavljene diskriminacije čini se da je usko povezana s porastom ekstremne desnice. U Austriji, gdje je partija slobode (FPÖ), osnovana od strane nacista, nedavno postala najpopularnija, 71% muslimana izjavilo je da su nedavno doživjeli rasizam. U susjednoj Njemačkoj, gdje anti-imigrantska partija Alternativa za Njemačku (AfD) kontinuirano jača, 68% je izvijestilo o diskriminaciji.
U 13 članica koje su anketirane, 39% muslimana izjavilo je da su doživjeli diskriminaciju na tržištu rada, a 41% je radilo na poslovima za koje su bili prekomjerno kvalifikovani.
Trećina ispitanika (35%) rekla je da su im otežano kupovanje ili iznajmljivanje kuće zbog diskriminacije, što je porast u odnosu na 22% u 2016. godini. "Fenomeni su sveprisutni i trajni," rekla je Beresnevičiūtė. "Obim je ogroman."
Posljedice ovog rasizma su dalekosežne i dugotrajne. Muslimani su skloniji siromaštvu, žive u pretrpanim stambenim uslovima i 2.5 puta su skloniji da budu na privremenim ugovorima. Muslimanski ispitanici su tri puta vjerovatnije napuštali školu rano nego opšta populacija u EU.
Posebno zabrinjavajuće su bile iskustva mladih muslimana, rekla je Beresnevičiūtė. Više od polovine muslimana rođenih u Evropi (55%) izjavilo je da su se suočili s rasnom diskriminacijom prilikom traženja posla u poslednjih pet godina, sugerišući da nisu tretirani jednako uprkos istim jezičkim sposobnostima i kvalifikacijama.
"To je odvratno," rekla je Beresnevičiūtė, koja je napomenula da mnogi muslimani izvještavaju o "preklapajućoj" diskriminaciji jer se osjećaju metom zbog svoje religije, kao i boje kože i etničke ili imigrantske pozadine.
Žene koje nose religijsku odjeću, kao što je marama, takođe su izvještavale o višim stopama diskriminacije na tržištu rada. Kada je riječ o ženama uzrasta od 16 do 24 godine koje nose religijsku odjeću, izvještena stopa diskriminacije porasla je na 58%.
Čini se da malo njih smatra da je korisno prijaviti svoja iskustva, s samo 6% koji su izjavili da su podnijeli pritužbu ili izvještaj o nedavnom incidentu.
FRA je pozvala članice da uvedu strože sankcije za diskriminaciju i zločine iz mržnje, kao i da prikupljaju podatke o jednakosti, uključujući etničku ili rasnu pripadnost, kako bi donosioci politika mogli postaviti bolje ciljeve i pratiti napredak. Za razliku od Velike Britanije, većina zemalja EU ne prikuplja podatke o rasnoj ili etničkoj raznolikosti.
Četvrtkova anketa dolazi nakon izvještaja prošle godine koji je pokazao da je skoro polovina crnaca anketiranih širom EU prijavila diskriminaciju, kao i julske ankete u kojoj je gotovo svi jevrejski ispitanici izjavili da su doživjeli nedavne iskustva antisemitizma.
Zajedno, izvještaji sugerišu da je "rasizam i rasna diskriminacija trajna pojava širom EU i da se mora riješavati," rekla je Beresnevičiūtė. "I da bez ikakvih specifičnih napora, ne nestaje."
