Evropska unija će uložiti 45 milijardi eura u Latinsku Ameriku i Karibe do 2027. godine
Evropska unija namjerava do 2027. godine uložiti 45 milijardi eura u investicijske planove u zemljama Južne Amerike i Karibima. EU i investicijski partneri su se dogovorili da će prioritet dati sektorima čiste energije, vitalnih sirovina, zdravstva i obrazovanja, potvrdila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, navodi Euronews.
Planovi uključuju i proširenje telekomunikacijskih mreža u brazilskom Amazonu, razvoj 5G mreže na Jamajci, elektrifikaciju javnog prevoza u Kostariki, te ulaganja u rudnike litija u Argentini i Čileu.
EU planira uložiti milijarde eura u okviru EU strategije Global Gateway, inicijative da se evropski blok poveže s ostatkom svijeta te da konkurira ulaganjima Kine u globalnu infrastrukturu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će novac biti u obliku konkretnih investicija, uključujući sektor zelene energije, s idejom da se, između ostalog, "konkurira uticaju Kine u regionu."
Također zato što su EU potrebne ključne sirovine, a Južna Amerika drži 85 posto svjetskih rezervi litijuma, uz ostale rijetke metale.
- Ono o čemu danas razgovaramo je kako dalje povezati naše ljude i kompanije, kako smanjiti rizike i ojačati i diverzifikovati naše lance snabdijevanja i kako modernizirati naše ekonomije na način koji smanjuje nejednakosti i koristi svima - rekla je von der Leyen u ponedjeljak.
Na sastanku sa von der Leyen, brazilski predsjednik Lula da Silva je također pokazao opredijeljenost zemlje da finalizira ratifikaciju trgovinskog sporazuma Mercosur.
Ali istovremeno je odgovorio na evropske zahtjeve za dodatnim obavezama o visokim ekološkim kriterijima za zaustavljanje krčenja šuma Amazona, što smatra "nerazumnim".
- Svi znaju da će Brazil učiniti svoj dio po pitanju klime. Mi smo posvećeni nultom krčenju šuma u Amazonu do 2030. godine - rekao je da Silva.
- I tokom ove debate želimo da Evropska komisija shvati da u južnoameričkom Amazonu živi 50 miliona stanovnika kojima su potrebni pristojni i dostojanstveni uslovi za život."
Osim zabrinutosti za životnu sredinu, sporazum se u Evropi osporava i zbog njegovih implikacija na poljoprivredni sektor, pri čemu su Austrija i Francuska iskazale najviše kritika.
(Biznis.ba)
