Iran pronašao slabu tačku globalne ekonomije: Na meti podatkovni centri
Nakon što je godinama ciljao rafinerije, naftovode i turističke atrakcije u susjedstvu, Teheran je svoju vatrenu moć usmjerio na infrastrukturu koja pokreće ključne tehnologije budućnosti. Iran i SAD dosad su izveli napade na najmanje pet podatkovnih centara u regiji, uključujući i nedavni ponovljeni iranski raketni napad na Amazonov (AWS) centar u Bahreinu. Satelitski snimci potvrdili su velika oštećenja na tom objektu.
Dok su kibernetički napadi na podatkovne centre godinama uobičajeni, njihovo fizičko uništavanje projektilima i dronovima novost je ove godine. Iranska revolucionarna garda objavila je spisak od 29 tehnoloških meta u regiji, među kojima su lokacije u vlasništvu divova poput Amazona, Googlea, Microsofta, Nvidije i Palantira. Za Teheran su to legitimni vojni ciljevi jer te kompanije pružaju usluge za američke vojne i obavještajne projekte.
Ugroženo više od dva triliona dolara investicija
Ovi napadi ne pogađaju samo SAD nego i države Perzijskog zaljeva koje su se pozicionirale kao treće globalno središte AI industrije, uz SAD i Kinu.
Saudijska Arabija ulaže ogroman dio svog državnog fonda u umjetnu inteligenciju, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati sa SAD-om ugovorili projekt „Stargate“, vrijedan 500 milijardi dolara. Ukupno su zemlje Zaljeva obećale više od dva triliona dolara investicija u AI, uz uslov prekida tehnoloških veza s Kinom.
„Napadi narušavaju povjerenje u regiju koja je trebala biti ključna za AI inovacije. Također jasno pokazuju ulogu ovih kompanija u ratovanju te dokle je Washington spreman ići da ih zaštiti“, ističe Helima Croft, šefica globalne strategije u RBC Capital Marketsu.
Stručnjaci upozoravaju da je granica između vojne i civilne namjene ovdje gotovo nevidljiva: na objektima ne piše „vojni podaci“, a isti serveri istovremeno pokreću i privatni biznis i vojne operacije.
„Iz iranske perspektive, kada gledaju Amazon, kao da vide nacrtanu američku zastavu“, slikovito opisuje Andrew Reddie, profesor s Berkeleyja.
Rast cijena osiguranja i neodlučnost investitora
Pitanje je kako zaštititi ove objekte koji su u osnovi velika skladišta s izuzetno skupom opremom. Fizička zaštita od projektila i dronova gotovo je nemoguća, pa se sistemi oslanjaju na redundantnost – automatsko prebacivanje podataka i računarske snage na drugu lokaciju u slučaju uništenja.
Iako države Zaljeva i dalje raspolažu ogromnim kapitalom, strani tehnološki divovi sada dvaput razmišljaju o novim projektima u regiji u kojoj njihova imovina nije sigurna. Dodatni problem su troškovi osiguranja koji su naglo porasli, dok ih pojedine osiguravajuće kuće u potpunosti odbijaju pokriti.
Uz već postojeći rast cijena mikročipova, građevinskog materijala i radne snage, izgradnja podatkovnih centara u Zaljevu postala je rizik koji mnoge kompanije više ne žele preuzeti – posebno kada im je na krovu nacrtana meta, zaključuje CNN.
