Ovim se riječima građanima jučer obratio turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kako bi smirio očekivanu paniku. Jer, jutro je započelo s viješću Financial Timesa: “Turska lira je pala dodatnih 10 posto”.
A takva vijest je sasvim dovoljna da izazove poremećaj na svjetskim tržištima: “Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale jer su ulagači oprezni zbog pada azijskih burzi i snažnog pritiska na rusku rublju i tursku liru na valutnim tržištima”. Da bi se nakon toga oglasio i američki predsjednik Donald Trump koji je poslao novi tvit kojim je dodatno srušio nade Ankare u pozitivan razvoj: “Upravo sam dao odobrenje da se podvostruče carine na čelik i aluminij iz Turske”. Nakon čega je lira još dodatno potonula.
Lira je od početka ove godine izgubila nešto više od trećine svoje vrijednosti, a sadašnji je strmoglavi pad izazvala odluka Sjedinjenih Američkih Država da nametne sankcije dvojici ministara u vladi zato što američki pastor Andrew Brunson i dalje u turskom zatvoru.
Što će Turci?
No, bitno je veći problem za Erdoğana kako će reagirati Turkinje i Turci, hoće li i oni okrenuti leđa svojoj valuti i potražiti spas u dolaru ili euru, dok je zlato uvijek sigurno utočište pojedinaca kao i velikih investitora. Pa je stoga Erdoğan poručio: “Ako imate dolare, eure ili zlato u svojim madracima, pođite u banku i zamijenite ih za tursku liru. To je pitanje nacionalne borbe”. Taj je poziv, sad već vapaj, uputio već drugi put u nekoliko posljednjih tjedana, ali ljudi baš ne pokazuju pretjerani interes da ga poslušaju - patriotizam uvijek gubi bitku sa stanjem u vlastitom novčaniku.
“Tako će moj narod odgovoriti onima koji su nam objavili gospodarski rat”, dodao je optuživši tajanstveni “lobi kamatnih stopa” koji nije pobliže definirao. Indikativno je i da je Erdoğan ovu poruku uputio iz crnomorske pokrajine Rize u kojoj je rođen kako bi osigurao da neće biti negativnih reakcija ljudi. Očekuje se, naime, da ga njegovi zemljaci i susjedi podrže dok bi stanovnici Ankare, pa i Istanbula u kojem je bio gradonačelnik (i gdje se sklonio tijekom propalog vojnog udara u ljeto 2016. godine), mogli izviždati. On to ne voli, a loše bi izgledalo za čovjeka koji je uvjeren u svoju ulogu ljubljenog turskog vođe.
Sretni turisti
A da je Turska uistinu postala autoritarna zemlja potvrđuje informacija koju prenosi AFP da se na lokalnim televizijama pitanje kraha lire gotovo uopće ne spominje, glavna su vijest velike poplave u pokrajini koju je predsjednik posjetio. No, dok Erdoğan brine brige kako zaustaviti pad valute, postoji i skupina ljudi koja je izuzetno zadovoljna zbog takvog razvoja stanja: turisti, jer za svoje dolare i eure dobivaju bitno više turskih lira. Pa će ovaj sveukupno negativan trend ipak imati i jednu pozitivnu stranu, a to je povećanje turističke potrošnje. No, taj je segment preslab da bi pomogao ukupnoj ekonomiji. Udjel turizma u turskom BDP-u iznosi svega oko 5 posto.
Glavni je problem analitičara, ekonomista i, što je za Tursku najvažnije, ulagača da će Erdoğan nastaviti voditi ekonomsku politiku. On je naime, kako pristojno navode, “slabo informiran po pitanju kamatnih stopa”. Stoga postoji veliki strah u poslovnoj zajednici da središnja banka, koja je također pod njegovom potpunom vlašću, neće poduzeti potrebne korake da zaustavi pad lire pri čemu je podizanje kamatnih stopa jedan od koraka u tom smjeru. Teško da će ih umiriti i jučerašnji nastup ministra financija.
Berat Albayrak je u Istanbulu predstavio “novi ekonomski model” jamčeći da će središnja banka biti neovisna u provedbi svoje politike. Skepsa ulagača je razumljiva jer je Albayrak zet predsjednika Erdoğana. I teško da će moći odbiti njegov zahtjev. Albayrak je rekao i kako će se zalagati za strogu monetarnu i financijsku politiku te vraćanje proračunskog balansa i jačanje njegove kvalitete.
Tri europske banke
No, problem, jasno, nije samo turski, kao što to već biva u globaliziranom svijetu. Europska središnja banka (ECB) već nekoliko tjedana s velikom pozornošću prati zbivanja u Turskoj, prenosi Financial Times, i to u svjetlu izloženosti europskih banaka na tom tržištu. Situacija još nije kritična, ali tri su banke u opasnosti: španjolska BBVA, talijanski UniCredit (vlasnik Zagrebačke banke) te francuski BNP Paribas.
A da se u nevolji najbolje obratiti prijatelju kojeg muče iste muke potvrdio je jučer i Erdoğan. Nakon što je stigla vijest o Trumpovim sankcijama odmah se javio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Prema priopćenju razgovarali su o “jačanju ekonomskih i trgovinskih veza” (ne treba zaboraviti da je 2015. godine, nakon što je turska vojska srušila ruski borbeni zrakoplovu, Moskva nametnula sankcije Ankari). Jer, nove sankcije koje je Trump najavio protiv Rusije ozbiljno su uzdrmale rusku rublju. Dakle, o tome su razgovarali.
Turska će vjerojatno morati potražiti novu pomoć MMF-a
Ugledna analitička kuća Teneo procjenjuje da će jedan od vjerojatnih scenarija koji će Turska morati prihvatiti kako bi zaustavila daljnje otklizavanja zemlje u krizu, a nije isključeno niti u recesiju, biti prihvaćanje pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). No, tu postoji problem jer Erdoğan na svaki način mora izbjeći da ga se doživljava kao gubitnika na ekonomskom planu iako je upravo zbog njegove politike Turska došla u sadašnju situaciju. Analitičari iz Tenea stoga procijenjuju da će Erdoğan, ali samo u slučaju najveće nužde, s Christine Lagarde, čelnicom MMF-a, dogovoriti suradnju, ali je javno prikazati ne kao dolazak Fonda u pomoć turskoj vladi već “zajenički aranžman vlade i MMF-a kako bi se uhvatili u koštac s ekonomskim izazovima s kojima se zemlja suočava”. Opozicija je trenutno u previranju nakon izbora pa će situacija utoliko biti lakša, ali sasvim je jasno da već sadašnja situacija predstavlja izuzetno težak udarac Erdoğanu i potvrđuje da on ipak nije i neće biti “Atatürk”.
Raspad planiranih vladinih politika
Spor sa SAD-om
Ankara je uvjerena da iza neuspjelog puča stoji turski propovjednik Fethullah Gülen koji se preselio u SAD. Turska traži da im ga izruče, ali Washington smatra da mu nisu predočeni valjani dokazi za takav korak.
Krah politike u Siriji
Turska je davala podršku pobunjenicima koji su gotovo u potpunosti svladani, a protivila se Bašaru al-Asadu koji se učvrstio na vlasti.
Konflikt s Europom
Europa se snažno protivi turskom odstupanju od modernih vrijednosti kao što je sloboda govora - imaju najviše novinara u zatvoru na svijetu i jačanju autoritarizma.
I NATO je problem
Članice s izuzetnim nezadovoljstvom gledaju na jačanje sigurnosnih veza između Moskve i Ankare, posebno kad je riječ o kupovini proturaketnog sustav S-400. SAD zbog toga neće dozvoliti Turskoj kupnju novih zrakoplova F-35 jer postoji opasnost da ih Rusija dobije na uvid.
Biznis.ba / Jutarnji
