Gotovo dvije godine nakon početka ruskog napada na Ukrajinu gospodarstvo najveće zemlje na svijetu pokazuje iznenađujuću otpornost na lavinu zapadnih sankcija, piše agencija France Presse.
Ekonomisti, međutim, tvrde da ruska ratna ekonomija sada pokazuje znakove pregrijavanja, a zapadni čelnici paralelno se nadaju da će sankcije Moskvi konačno zadati udarac.
Izvor iz francuske diplomatije izrazio je nadu da će sankcije napokon pokazati svoje djelovanje krajem 2024. ili početkom 2025. godine.
"Sankcije su poput rupice na gumi. Ne djeluje odmah, no djeluje”, rekao je drugi evropski diplomat za francusku agenciju.
„To je maraton, ne sprint”, kazala je pak Agathe Demarais, analitičarka Evropskog vijeća za inostrane odnose, panevropskog think-tanka.
Ona tvrdi da cilj sankcija nije bio kolaps devetog najvećeg gospodarstva na svijetu, što bi dovelo do globalne krize, niti smjena režima.
„Njihov cilj je ograničiti kapacitete ruskog ratnog stroja”, rekla je.
Evropska unija do sada je uvela 11 krugova sankcija Rusiji od početka invazije u februaru 2022., uključujući i nad njezinim energetskim sektorom.
Dvanaesti krug, s uključenom zabranom uvoza ruskih dijamanata, trenutno je u pripremi.
Prema službenim podacima, oko 49 posto evropskih izvoza u Rusiju i 58 posto ruskog uvoza je pod sankcijama. Čak i ako je Rusija postala najsankcioniranija zemlja na svijetu, njeno gospodarstvo je uzdrmano, ali ne i poraženo.
Posmatrači smatraju kako su prošle ekonomske krize i prvi krug evropskih sankcija zbog aneksije Krima 2014. Putinov ekonomski tim naučili kako da bolje upravljaju rizicima.
Simptomi pregrijavanja
Kremlj iduće godine planira povećati izdvajanja za obranu za gotovo 70 posto, što je pokazatelj kako se Moskva vjerovatno priprema za dugi rat u Ukrajini.
„Nadišli smo sve probleme koji su se pojavili nakon uvođenja sankcija i sad započinjemo novu fazu razvoja”, najavio je Putin u oktobru.
Prema službenim ruskim statistikama, BDP zemlje narastao je za 5,5 posto u trećem kvartalu ove godine, a iduće godine se očekuje rast od 2 posto.
Alexandra Prokopenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra rekla je kako je rusko ekonomija dobra odgovorila, ali dodaje da su pokazatelji zavaravajući.
„Tu su svi simptomi pregrijavanja. Trećina rasta se odnosi na izdvajanja za vojsku, pa je gospodarstvo postalo ovisno o tome”, rekla je Prokopenko koja je radila u ruskoj središnjoj banci između 2019. i rane 2022. godine.
„Narasla je i ovisnost o nafti, sada je veća nego prije rata”, kazala je.
Kako bi zaobišla sankcije na prodaju nafte Rusija je stvorila veliku paralelnu financijsku infrastrukturu.
Prokopenko je istakla kako glavni prihod od izvoza Rusiji i dalje dolazi od prodaje energenata te je izdvojila kupce poput Kine i Indije.
Prema organizaciji Global Witness, evropski uvoz ruskog ukapljenog zemnog plina (LNG) narastao je za 40 posto u prvih sedam mjeseci godine, s vrijednošću od gotovo 5,3 milijardi eura.
Kompanije u zemljama poput Turske, UAE-a, Kine i postsovjetskih država poput Kazahstana dio su ruskih shema za zaobilaženje sankcija. Istraživanja pokazuju da Rusija putem trećih zemalja ima i pristup zapadnoj vojnoj tehnologiji.
