Kina: Trgovinski suficit zemlje dostigao rekord od skoro bilion dolara
Kada se prilagodi inflaciji, kineski trgovinski suficit u prošloj godini daleko je premašio bilo koji u svijetu u prošlom stoljeću, čak i izvoznih moćnika poput Njemačke, Japana ili Sjedinjenih Država. Kineske fabrike dominiraju globalnom proizvodnjom u obimu kakav nije doživjela nijedna zemlja od Sjedinjenih Država nakon Drugog svjetskog rata, piše The New York Times (NYT).
Izlivanje robe iz kineskih fabrika izazvalo je kritike sa sve duže liste kineskih trgovinskih partnera. Industrijalizovane zemlje i zemlje u razvoju su uvele carine, pokušavajući da uspore kinesku plimu. U mnogim slučajevima, Kina je uzvratila naturom, približavajući svijet trgovinskom ratu koji bi mogao dodatno destabilizovati globalnu ekonomiju.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump, koji će preuzeti dužnost sljedeće sedmice, zaprijetio je eskalacijom već agresivne američke trgovinske politike usmjerene na Kinu.
U ponedjeljak je kineska Opšta carinska uprava saopštila da je ta zemlja prošle godine izvezla robe i usluge u vrijednosti od 3,58 biliona dolara, dok je uvezla 2,59 biliona dolara. Rezultirajući suficit od 990 milijardi dolara oborio je prethodni rekord Kine, koji je iznosio 838 milijardi dolara 2022. godine.
Snažan izvoz u decembru podstakao je Kinu na novi rekordni jednomjesečni suficit od 104,8 milijardi dolara.
Dok je Kina imala deficit u nafti i drugim prirodnim resursima, njen trgovinski suficit u industrijskim proizvodima predstavljao je 10 odsto kineske ekonomije. Poređenja radi, oslanjanje SAD na trgovinske viškove u industrijskim proizvodima dostiglo je vrhunac na 6 odsto američke proizvodnje početkom Prvog svjetskog rata, kada su fabrike u Evropi uglavnom prestale da izvoze i prešle na ratnu proizvodnju.
Mnoge zemlje traže trgovinske viškove u industrijskim proizvodima jer fabrike otvaraju radna mjesta i važne su za nacionalnu bezbjednost. Trgovinski suficit je iznos za koji izvoz premašuje uvoz.
Kineski izvoz svega, od automobila do solarnih panela, bio je ekonomska bonanca za zemlju. Izvoz je stvorio milione radnih mjesta ne samo za radnike u fabrikama, čije su se plate prilagođene inflaciji udvostručile u protekloj deceniji, već i za visoko zarađene inženjere, dizajnere i naučnike.
Istovremeno, kineski uvoz fabričke robe naglo je usporio. Zemlja je težila nacionalnoj samopouzdanosti u posljednje dvije decenije, posebno kroz svoju politiku “Made in China 2025”, za koju je Peking obećao 300 milijardi dolara za promovisanje napredne proizvodnje.
Kina je od uvoza automobila postala najveći svjetski izvoznik automobila, pretekavši Japan, Južnu Koreju, Meksiko i Njemačku. Kinesko državno preduzeće počelo je da proizvodi komercijalne mlazne avione sa jednim prolazom, u pokušaju da jednog dana zameni Airbus i Boeing. Kineske kompanije proizvode gotovo sve svjetske solarne panele.
