MMF je pristao proširiti raniji program pomoći jer je već ranije uzdrmano egipatsku ekonomiju dodatno pogođeno ratom u Gazi koji je smanjio broj dolazaka turista, kao i posljedičnom krizom na Crvenom moru na kojem jemenski hutisti napadaju trgovačke brodove, što smanjuje promet Sueskim kanalom. Riječ je o dva najveća izvora egipatskih prihoda.
„Teške vanjske okolnosti generisane ruskim ratom u Ukrajini dodatno su otežane sukobom u Gazi i Izraelu, kao i tenzijama na Crvenom moru”, saopćio je MMF.
Novi dogovor nastavlja se na raniji, tri milijarde vrijedan sporazum iz decembra 2022., zaustavljen nakon što Egipat nije ispunio dogovorene reforme.
MMF traži strožu fiskalnu i monetarnu politiku, manje javnih investicija i oslobađanje privatnog sektora.
To uključuje i postepeno smanjivanje subvencija na koje otpada velik dio proračuna. Arapska zemlja pod pritiskom je i smanjenja troškova za ogromne projekte poput 60 milijardi dolara vrijedne nove prijestolnice koja se gradi istočno od Kaira.
Egipat je od početka ruske invazije na Ukrajinu izgubio više od polovice vrijednosti svoje valute. Riječ je o, uz Indoneziju, jednom od najvećih uvoznika pšenice, velikom većinom iz Rusije i Ukrajine.
Egipat je prošli mjesec prodao Ujedinjenim Arapskim Emiratima prava na razvoj mediteranskog mjesta Ras El Hekma za 24 milijardi dolara. Isti mjesec mu je potvrđeno i šest milijardi eura pomoći od Svjetske banke te 8,1 milijardi od Evropske unije.
