20+ godina
sa vama
Svijet

Na svjetskim berzama oprez nakon dugotrajnog rasta cijena dionica

Autor: Biznis.ba
Foto: Ilustracija

Na svjetskim se berzama prošle sedmice trgovalo oprezno jer se ulagači plaše da su, nakon dugotrajnog rasta cijena, dionice ušle u područje precijenjenosti i da bi jačanje inflacije uskoro moglo naštetiti tržištu kapitala.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice ojačao 0,1 posto, na 31.494 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,7 posto, na 3.906 bodova, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 13.874 boda.

Početkom sedmice ti su indeksi dosegnuli nove rekordne nivoe, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija, napretku u cijepljenju protiv koronavirusa i nadi u novi paket poticaja američkoj ekonomiji vrijedan 1.900 milijardi dolara.

Pritom je došlo do promjene u predvodnicima na tržištu. Pod pritiskom su bile dionice velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Facebook, Microsoft, Alphabet i Netflix, jer se ulagači pomalo povlače iz tog sektora koji je mjesecima na tržištu predvodio po rastu.

S druge strane, rasle su cijene dionica u cikličkim sektorima, kao što su energetski, industrijski, rudarski i financijski, koji bi trebali imati najviše koristi od novih poticajnih mjera i oporavka ekonomije od koronakrize.

“Kada privreda raste, rastu i ti sektori. Kada privreda slabi, slabe i oni. Privreda  će ubuduće rasti, barem neko vrijeme”, kaže Tim Ghriskey, strateg u kompaniji Inverness Counsel.

No, u drugoj polovini sedmice svi su berzovni indeksi pali. Nakon što su im mjesecima cijene rasle, dionice su u području precijenjenosti, kaže Jason Pride, direktor u kompaniji Glenmede.

“Na tržištu je i dalje oprezno optimistično okruženje.  Privreda će se oporaviti, zahvaljujući cijepljenju protiv covida-19, no ta je priča već uglavnom ugrađena u cijene dionica, koje su u području precijenjenosti. Tržište će se morati boriti s time”, kaže Pride.

Ulagače su pokolebali i slabiji nego što se očekivalo pokazatelji s američkog tržišta rada. Broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao je prethodne sedmice na 861.000, dok je sedam dana prije iznosio 848.000.

Nade u brzi oporavak najveće svjetske privrede splasnule su i zbog podatka da je u januaru broj započetih gradnji kuća pao za 6 posto, što je prvi pad tog pokazatelja u pet mjeseci.

Rizik od jačanja inflacije

Raste i zabrinutost na tržištu zbog mogućeg jačanja inflacije. Dio analitičara upozorava da bi golemi fiskalni i monetarni poticaji mogli ubrzo podignuti inflaciju, što bi navelo Fed da poveća ključne kamate prije nego što se na tržištu očekuje.

“Rast dugoročnih prinosa posljednjih dana pritišće tržišta dionica”, kaže Rodrigo Catril, strateg u National Australia Bank.

Tako su u Njemačkoj prinosi na 10-godišnje državne obveznice dosegnuli najviši nivo od juna. Prinosi na britanske 10-godišnje obveznice kreću se, pak, na najvišem nivou u posljednjih 10 mjeseci, a na američke 10-godišnje državne obveznice na najvišim nivoima u godinu dana, oko 1,3 posto. Stoga se dio ulagača počinje preusmjeravati iz rizičnijih investicija prema obveznicama, koje nose manje, ali sigurnije prinose.

Prvi sedmični pad S&P 500 i Nasdaq indeksa u ovom mjesecu posljedica je i zabrinutosti da je tržište otišlo previsoko i da mu slijedi pad.

Analitičari Bank of America objavili su da očekuju pad cijena dionica za više od 10 posto, s obzirom da se odnos zarada i cijena kreće na najvišim nivoima od dot.com krize početkom ovog stoljeća.

“Ove sedmice smo vidjeli da je tržište umorno i ne može više znatnije rasti. Predstoji nam nekakav pad, ali mislim da nismo još na toj tački”, kaže Peter Cardillo, ekonomist u kompaniji Spartan Capital Securities.

A na većini evropskih berzi cijene su dionica prošle sedmice porasle. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,5 posto, na 6.624 boda, a pariški CAC za 1,2 posto, na 5.773 boda. No, frankfurtski DAX pao 0,4 posto, na 13.993 boda.

Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks skočio 1,7 posto, na 30.017 bodova.

Biznis.ba / Hina

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba