Rudari planiraju predati njemačkom predsjedniku Frank-Walter Steinmeieru simboličnu posljednju grudu uglja iskopanu na dubini od 1.200 metara ispod zemlje u rudniku Prosper-Haniel u zapadnom gradu Bottropu. Drugi rudnik, u mjestu Obbenbueren, stotinjak kilometara sjevernije, zvanično će biti ukinut do kraja godine.
Rudnici mrkog uglja svojevremeno su dominirali industrijskom regijom Ruhr, zapošljavajući do pola miliona ljudi na njihovom vrhuncu u 1950-im godinama, ali je otada njihova proizvodnja u stalnom opadanju, preživljavajući samo zahvaljujući subvencijama savezne vlade.
Zatvaranje rudnika mrkog uglja smatra se testom planiranog ukidanja njemačkih rudnika lignita koji još rade.
Njemačka proizvodi skoro dvije petine svoje električne energije od sagorijevanja uglja, a naučnici tvrde da se to stanje može održati ukoliko Njemačka želi da nastavi sa smanjenjem emisije stakleničkih gasova u skladu s međunarodnim naporima na suzbijanju klimatskih promjena.
Neki, međutim, strahuju da ostali izvori energije - većinom obnovljive - ne bi mogli biti dovoljni, posebno dok Njemačka planira da zatvori svoje nuklearne elektrane do 2022.
Vlada je imenovala komisiju koja bi trebala objaviti izvještaj u februaru s prijedlozima o faznom ukidanju rudnik uglja. Eksperti, uključujući stranačke zvaničnike, ekologe i predstavnike rudarskih sindikata, također će predložiti načine na koji bi radnici čija radna mjesta još ovise o industriji uglja, mogli pronaći novi posao u budućnosti.
Jedan od članova komisije izjavio je da su stotine milijardi subvencija isplaćenih rudnicima mrkog uglja u Njemačkoj mjera opreza.
- Ovaj put ne možemo to učiniti nasumično i preuranjeno - izjavio je za Associated Press Hans Joachim Schellnhuber, osnivač Potsdam instituta za istraživanje posljedica klimatskih promjena.
Uz oko 420 rudarskih regija mrkog uglja širom svijeta koji se suočavaju s istom prijetnjom zatvaranja u narednim godinama, Schellnhuber je izjavio da bi Njemačka mogla postati pionir u tranziciji s fosilnih goriva.
Biznis.ba / FENA
