Ukupan omjer poreznih prihoda u odnosu na BDP u 2017. godini iznosio je 40,2 posto u Europskoj uniji, te 41,4 posto u eurozoni, objavio je u srijedu Eurostat, statistički ured Europske unije.
Radi se o blagom povećanju u odnosu na 2016. godinu kada je udio ukupnih poreza u Europskoj uniji iznosio 39,9 posto BDP-a, te u eurozoni 41,2 posto BDP-a.
Ukupan omjer poreza označava zbroj poreza i neto socijalnih doprinosa kao postotak bruto domaćeg proizvoda.
Omjer poreza i BDP-a značajno varira između država članica. Najveći udjeli poreznih prihoda u postotku BDP-a u 2017. godini zabilježeni su u Francuskoj 48,4 posto, Belgiji 47,3 posto i Danskoj 46,5 posto, dok su se na suprotnom kraju ljestvice, s najnižim udjelom poreza u odnosu na BDP, našli Irska 23,5 posto, Rumunjska 25,8 posto te Bugarska 29,5 posto.
Omjer poreza i BDP-a povećao se u petnaest država članica 2017. godine u odnosu na godinu ranije, a najveći rast zabilježen je u Cipru, zatim Luksemburgu i Slovačkoj.
Nasuprot tome, smanjenja su zabilježena u trinaest država članica, najviša u Mađarskoj, Rumunjskoj i Estoniji.
Porezi na proizvodnju i uvoz činili su najveći dio poreznih prihoda u EU u 2017. godini, i to 13,6 posto BDP-a, nakon čega slijede neto socijalni doprinosi 13,3 posto i porezi na dohodak i bogatstvo 13,1 posto, dok je u eurozoni najveći dio poreznih prihoda ostvaren iz neto socijalnih doprinosa 15,2 posto, ispred poreza na proizvodnju i uvoz 13,2 posto te poreza na dohodak i bogatstvo 12,8 posto.
Gledajući glavne porezne kategorije, prevladava jasna raznolikost u državama članicama EU. Godine 2017. porezi na proizvodnju i uvoz bili su najveći u Švedskoj gdje su činili 22,7 posto BDP-a, zatim u Hrvatskoj 19,6 posto i Mađarskoj 18,2 posto, dok su najniži udjeli ovog poreza u odnosu na BDP zabilježeni u Irskoj 8,5 posto, Njemačkoj 10,7 posto te Slovačkoj 11,1 posto.
Za poreze koji se odnose na dohodak i bogatstvo, najviši udio zabilježen je u Danskoj i to 29,7 posto BDP-a, ispred Švedske 18,9 posto, i Belgije 16,9 posto dok su, nasuprot tome, Litva s 5,4 posto BDP-a, Bugarska 5,7 posto, Rumunjska 6,1 posto i Hrvatska 6,3 posto zabilježile najniže poreze na dohodak i bogatstvo kao postotak BDP-a.
Kategorija neto socijalnih doprinosa činila je veliki udio BDP-a u Francuskoj 18,8 posto, Njemačkoj 16,7 posto i Belgiji 16,1 posto, dok su najniži udjeli zabilježeni u Danskoj 0,9 posto BDP-a i Švedskoj 3,3 posto.
Biznis.ba / FENA
