Od najsretnije zemlje do milijardi duga: Finska najavljuje oštru štednju
Pokazatelji javnog duga i budžetskog deficita najlošiji su još od 1990-ih, kada su slom bankarskog sistema i raspad Sovjetskog Saveza, tada važnog trgovinskog partnera Finske, izazvali duboku ekonomsku krizu.
Javni dug premašio 90 posto BDP-a
Javni dug Finske u drugom tromjesečju dostigao je 90,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prije pandemije iznosio oko 65 posto. Među razlozima su povećani izdaci za odbranu nakon ruske invazije na Ukrajinu i ulaska Finske u NATO, kao i veći troškovi energije nakon prekida zavisnosti od Rusije.
Finska vlada troši više nego što prihoduje još od finansijske krize 2008. i 2009. godine. Tome doprinose starenje stanovništva i spor ekonomski rast, a procjene su da će budžetski deficit u 2026. iznositi 4,2 posto BDP-a.
Bruxelles traži smanjenje deficita
Evropska unija zahtijeva od Helsinkija da smanji zaduživanje jer budžetski deficit, prema evropskim pravilima, ne bi trebao prelaziti tri posto BDP-a. Evropsko vijeće pokrenulo je postupak zbog prekomjernog deficita i dalo Finskoj rok do kraja 2028. da ispuni cilj.
Vlada premijera Petterija Orpa planira uštedjeti oko devet milijardi eura tokom mandata, ali ekonomisti upozoravaju da će naredna vlada morati provesti dodatne rezove. Procjene potrebnih ušteda kreću se između osam i 11 milijardi eura.
Gotovo sve političke stranke podržale su početkom godine fiskalno pravilo prema kojem bi buduća vlada do 2031. trebala ograničiti deficit na između dva i 2,5 posto BDP-a.
Zdravstvo i socijalna zaštita pod pritiskom
Orpova konzervativna Nacionalna koalicija jedina obećava dodatne uštede od devet milijardi eura ako osvoji drugi mandat. Plan uključuje nove rezove u zdravstvu, socijalnoj zaštiti i sistemu socijalnog osiguranja, ali bez smanjenja postojećih penzija.
Socijaldemokrati, s druge strane, predlažu kombinaciju smanjenja rashoda i povećanja poreza. Orpo želi ostvariti uštede bez povećanja poreza, što bi najveći teret moglo prebaciti na javne usluge.
Finska ima stopu rizika od siromaštva ispod prosjeka EU, ali se suočava s jednom od najviših stopa nezaposlenosti u Uniji. U augustu je nezaposlenost iznosila 10,3 posto, dok je među mladima dostigla 23,3 posto, znatno iznad prosjeka EU od 15,4 posto.
Ekonomista Lauri Olappa upozorava da bi novi talas štednje mogao dodatno oslabiti privredu jer potrošnja domaćinstava već opada. Više od četvrtine stanovništva zaposleno je u javnom sektoru, pa bi najava otpuštanja mogla podstaći građane da dodatno smanje potrošnju.
Uprkos najavljenim mjerama, nacrt budžeta za 2027. predviđa deficit od 12,4 milijarde eura.
Veća izdvajanja za odbranu
Finska se još prije rata u Ukrajini obavezala kupiti 64 borbena aviona F-35A od SAD-a za oko 8,4 milijarde eura. Tokom rata vojni izdaci porasli su sa 4,5 na više od osam milijardi dolara godišnje, prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
Vlada je u aprilu najavila da će izdvajanja za odbranu povećati na 3,2 posto BDP-a, približavajući se NATO-ovom cilju od 3,5 posto.
Rast cijena energije dodatno opterećuje privredu. Finska centralna banka zabilježila je povećanje troškova uvoza energije od 50 posto u prvim mjesecima sukoba u Iranu. Iako su obnovljivi izvori energije i pokretanje nuklearnog reaktora Olkiluoto 3 ublažili energetsku krizu, dugotrajno visoke cijene nafte i plina mogle bi usporiti rast i povećati inflaciju.
Jedan od rijetkih pozitivnih signala dolazi iz izvoznog sektora, posebno metalne i brodograđevne industrije, koje bilježe rast narudžbi. Ekonomista Olappa smatra da bi snažan izvoz mogao pomoći Finskoj da izađe iz recesije, pod uslovom da potražnja u ostatku Evrope ostane visoka.
Tržišta još vjeruju finskoj privredi
Uprkos rastu duga, finansijska tržišta zasad nisu snažno reagovala. Većina rejting agencija zadržala je stabilne izglede za Finsku, dok je S&P u aprilu promijenio izglede u negativne, bez snižavanja kreditnog rejtinga.
Finska je 6. oktobra plaćala premiju od 38 baznih bodova na desetogodišnje državne obveznice u odnosu na Njemačku. Za poređenje, premija Francuske iznosila je 128, a Italije 107 baznih bodova. To pokazuje da ulagači finski državni dug i dalje smatraju relativno sigurnim.
Ipak, novi šokovi, poput dugotrajnog rasta cijena energenata, eskalacije sukoba s Rusijom ili nove dužničke krize u eurozoni, mogli bi promijeniti takvu procjenu.
Finska bi narednog marta mogla deseti put zaredom biti proglašena najsretnijom zemljom svijeta. Međutim, uz izbore zakazane za april i neophodnost novih mjera štednje, pred zemljom su teške odluke o tome kako smanjiti dug, a istovremeno sačuvati javne usluge i životni standard stanovništva.
