Španska privreda, predviđa Evropska komisija, rašće 2,2 odsto, što je dvostruko bolje od na primjer Francuske gdje se očekuje rast od jedan odsto.
Da je Španija, za razliku iz perioda prošle krize, odlučila djelovati puno aktivnije i primijeniti svoj model borbe protiv energetske krize, a onda i protiv inflacije bilo je jasno još prije dvije godine. I prije rata u Ukrajini iz te su države negodovali zbog rasta cijena električne energije što je bila posljedica rasta cijena plina, piše Novi list.
Španska vlada odlučila se još u drugoj polovini 2021. godine za nacionalne mjere borbe protiv visokih cijena energenata uz objašnjenje da evropsko tržište koje je cijenu struje vezalo uz cijenu gasa u Španiji nema smisla jer ta država 50 odsto električne energije dobija iz obnovljivih izvora, dok je još 20 odsto proizvodnja iz nuklearki.
Na tome su insistirali i nakon izbijanja rata u Ukrajini, pa su na sastancima Komisije i Savjeta EU dobili izuzeće od evropskih pravila i nisu morali još mjesecima čekati da se postigne dogovor oko ograničenja cijene struje na 180 eura.
Uz to, španska je vlada snizila PDV na mnoge prehrambene proizvode, što je učinila i Hrvatska, lani u aprilu. No, u Španiji je to dalo rezultate, pa je cijena hrane u julu u prosjeku bila deset odsto viša nego lani, dok je u Hrvatskoj bila 12,7 odsto. Španska vlada je imala sreću da baš u poljoprivredi i prehrambenoj industriji ima jaku proizvodnju.
Španci nisu čekali evropsku odluku o uvođenju dodatnog poreza na dobit onima koji su ostvarili visoki skok dobiti i zapravo su i time demotivisali firme da podižu cijene. Njihova centralna banka nedavno je izašla s analizom koja je pokazala da je za čak 90 odsto proizvoda koji su joj bili u fokusu španska vlada uspjela održati cijene u željenim okvirima.
Uz to, španske su vlasti ograničile i cijenu najamnine, a na kraju je rezultat svih tih mjera bila činjenica da su u Španiji u turizmu, odnosno ugostiteljstvu i smještaju, cijene rasle po upola nižim stopama nego u Hrvatskoj.
(Biznis.ba)
