Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1.3 posto, na 79.04 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1.6 posto, na 75.56 dolara.
Nakon što su prethodnoga tjedna skočile više od 8 posto, rast cijena nafte bio je prošle sedmice znatno blaži.
Kretanje cijena u posljednje vrijeme ponajviše ovisi o nagađanjima trgovaca o mogućem izraelskom napadu na iransku naftnu infrastrukturu.
Strah od izraelskog napada na iranska naftna postrojenja
Nakon što je Iran nedavno ispalio salvu raketa na Izrael, Izrael je najavio osvetu, a Washington ga nagovara da izabere neku drugu metu, a ne naftna postrojenja, prenosi Index hr.
No, pitanje je što će poduzeti Izrael, koji je prošle sedmice poručio da će napad na Iran biti „smrtonosan, precizan i neočekivan".
Arapske zemlje u Perzijskom zaljevu lobiraju, pak, u Washingtonu da se spriječi izraelski napad na iranska naftna postrojenja, strahujući da bi i njihova infrastruktura mogla biti napadnuta ako sukob eskalira.
Naime, jedan iranski dužnosnik upozorio je da bi Teheran u slučaju izraelskog napada mogao uzvratiti napadom na naftna postrojenja u Perzijskom zaljevu.
Zabrinutost za potražnju
Veći rast cijena nafte ograničila je, pak, zabrinutost za potražnju. Američko ministarstvo energetike snizilo je procjenu rasta domaće i svjetske potražnje u idućoj godini zbog slabljenja ekonomske aktivnosti u Kini i Sjevernoj Americi.
Kina je najavila snažne monetarne i fiskalne poticajne mjere, najveće od pandemije, kako bi ubrzala rast ekonomije. No, proći će neko vrijeme dok ti poticaji urode rezultatima.
S druge strane, posljednjih je dana porasla ponuda nafte, s obzirom da je libijska tvrtka National Oil Corporation podigla proizvodnju nadomak razine prije političke krize, na 1.22 miliona barela dnevno. Zbog sukoba političkih stranaka oko imenovanja guvernera centralne banke i podjele prihoda od nafte, proizvodnja libijske nafte je nedavno pala na samo 400 hiljada barela dnevno.
