Zlato je poskupjelo 3,4 posto, dostigavši 4.061,30 dolara po unci, dok je cijena srebra porasla za 5,1 posto, na 52,29 dolara.
Prema podacima koje prenosi američki CNBC, rast je zabilježen i na tržištu terminskih ugovora. Futuresi na zlato zaključeni su na 4.073 dolara po unci, uz povećanje od 3,4 posto, dok su ugovori za srebro ojačali 5,1 posto, na 52,28 dolara.
Slabljenje američke valute dodatno je podržalo rast plemenitih metala. Indeks dolara, koji prati njegovu vrijednost u odnosu na korpu najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je približno 0,3 posto.
Pozitivan trend zahvatio je i ostale plemenite metale. Cijena platine porasla je gotovo 2,5 posto, na 1.465,30 dolara po unci, dok je paladij zabilježio još snažniji rast od gotovo šest posto, dostigavši 989 dolara.
Slabiji dolar povećava privlačnost plemenitih metala
Rezultati američkih izbora bili su jedan od ključnih faktora koji su utjecali na kretanja na tržištu. Preuzimanje kontrole nad oba doma Kongresa od strane demokrata potaknulo je reakcije investitora i pritisak na američku valutu.
Slabiji dolar u pravilu pogoduje zlatu i srebru, s obzirom na to da su njihove cijene izražene u američkoj valuti. Kada dolar gubi vrijednost, ovi metali postaju povoljniji kupcima koji koriste druge valute, što može povećati potražnju.
Analitičar Forex.coma Fawad Razaqzada ranije je za CNBC upozorio da bi uvjerljiva pobjeda demokrata mogla dodatno oslabiti dolar. Prema njegovoj ocjeni, takav ishod mogao bi otežati administraciji usvajanje zakonskih rješenja, uključujući i mjere povezane s gornjom granicom javnog duga.
Uprkos oporavku zabilježenom u srijedu, plemeniti metali i dalje su u minusu od početka godine. Zlato je jeftinije za više od šest posto, dok je srebro izgubilo približno 26 posto vrijednosti.
To predstavlja značajan zaokret nakon izuzetno uspješne 2025. godine, kada je zlato poskupjelo 66 posto, a srebro čak 135 posto. Tada su geopolitičke neizvjesnosti i pojačana potražnja za sigurnijim oblicima ulaganja snažno podržavale cijene.
Ovogodišnji pritisak na tržište povezuje se s inflacijom, višim prinosima na obveznice i restriktivnijim pristupom centralnih banaka, što je umanjilo interes investitora za plemenite metale.
