Prvi put u modernoj povijesti Evrope generacije koje dolaze bit će siromašnije od svojih roditelja. Naši djedovi su imali više od naših pradjedova, a naši roditelji su imali više od svojih roditelja. Stanovnici Starog kontinenta iz godine u godinu postajali su sve bogatiji, no čini se da je toj sretnoj priči došao kraj.
Kupovna moć u gotovo svim evropskim zemljama opada iz mjeseca u mjesec, piše američki list Wall Street Journal.
Prosječna država Evropske unije siromašnija je po stanovniku od svih američkih država osim Idaha i Mississippija, navodi se u izvještaju Evropskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, nezavisnog think tanka sa sjedištem u Bruxellesu.
Ako se ovi trendovi nastave, do 2035. ekonomski jaz i razlika u društvenom bogatstvu po stanovniku između SAD-a i EU bit će jednako veliki kao danas između Japana i Ekvadora.
Život na kontinentu kojem stranci dugo zavide na art de vivre ubrzano gubi svoj sjaj dok Evropljani svakodnevno gledaju kako im se kupovna moć topi.
Francuzi jedu manje delicija i piju manje crnog vina, Španci štede na maslinovom ulju, Finci pale saune za vjetrovitih dana kada je struja jeftinija.
U Njemačkoj je potrošnja mesa i mlijeka pala na najniži nivo u posljednja tri desetljeća, a tržište organske hrane, koje je donedavno bilo u meteorskom usponu, sada je u jednakom meteorskom padu.
U Italiji se sazivaju krizni sastanci zbog cijena tjestenine koje su porasle dvostruko više od inflacije.Sličnih primjera ima na stotine u različitim zemljama, a zbog pada potrošnje Evropa je početkom godine pala u recesiju.
Kako bi očuvale socijalni mir i radna mjesta, evropske su se vlade odlučile na subvencije poslodavcima, što je dodatno pogoršalo problem. Cijene u trgovinama su porasle, a potrošači postali još siromašniji.
Za razliku od Evropljana, Amerikanci su višestruko profitirali od jeftine energije i paketa pomoći koje je njihova vlada uglavnom usmjerila građanima, a ne poslodavcima kako bi ih potaknula na potrošnju.
(Biznis.ba)
