Loši vremenski uvjeti širom svijeta vjerovatno će uzrokovati pad globalne proizvodnje vina na najnižu razinu u šest desetljeća ove godine.
Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV) kaže da će proizvodnja vina širom svijeta vjerojatno biti oko 7 posto manja 2023. nego prošle godine. Takav urod bio bi najlošiji od 1961. godine.
OIV niske razine proizvodnje pripisuje lošem vremenu, uključujući mraz, obilne kiše i sušu.
"Savršena oluja na sjevernoj i južnoj hemisferi stvorila je ovu katastrofalnu situaciju", rekao je voditelj statistike OIV-a, Giorgio Delgrosso, za BBC.
Analiza se temelji na informacijama iz zemalja koje predstavljaju 94 posto globalne proizvodnje drevnog napitka.
Proizvodnja vina pala je u gotovo svim zemljama Evropske unije, koja proizvodi preko 60% ukupne svjetske proizvodnje. Prema OIV-u, manji prinosi su uzrokovani kišama i olujama u nekim zemljama i sušama u drugima.
Prinosi su pali za 14 posto u Španiji i 12 posto u Italiji, gdje je suho vrijeme smanjilo ovogodišnju berbu grožđa. Ali prinos je ostao isti u Francuskoj, što znači da je zemlja sada najveći svjetski proizvođač, pretekavši Italiju.
Slika je bila sumorna i u drugim dijelovima svijeta, a posebno su pogođene zemlje južne hemisfere.
Proizvođači su se suočili sa šokom u Čileu, najvećem proizvođaču vina na južnoj hemisferi, gdje su prinosi pali za 20 posto kao posljedica suša i šumskih požara. Žetva je bila slično loša u Australiji, gdje je proizvodnja pala za četvrtinu u odnosu na prošlu godinu.
Međutim, situacija je bila ružičastija u SAD-u, gdje je proizvodnja porasla za 12 posto u odnosu na 2022. Možda ima dobrih vijesti za ljubitelje vina.
Iako je slaba globalna proizvodnja loša za cjelokupnu industriju, OIV napominje da bi pad globalne potražnje mogao značiti da cjelokupno tržište ostaje relativno uravnoteženo, izbjegavajući pad cijena.
"Kako se ekonomski rast u Kini usporava od 2018., vidjeli smo značajan pad potrošnje i uvoza vina. Niska proizvodnja nije dobra vijest, ali niže razine potrošnje mogle bi pomoći u uravnoteženju cijena", rekao je Delgrosso.
U augustu je francuska vlada objavila da će izdvojiti oko 200 miliona eura za uništavanje viška zaliha vina dok se industrija bori prilagoditi padu potražnje.
Biznis.ba
