Time je 2023. godina prestigla 2016., koja je prethodno bila zabilježena kao najtoplija godina u historiji.
Prizemne temperature zraka oborile su nekoliko svjetskih rekorda 2023. godine, a najraniji znakovi koliko će 2023. postati neobična počeli su se pojavljivati početkom juna, kada su temperaturne anomalije u odnosu na predindustrijski nivo 1850.-1900. dostigle 1.5°C nekoliko dana zaredom.
Iako to nije prvi put da su dnevne anomalije dostigle navedeni nivo, to se nikada prije nije desilo u to doba godine. Ostatak 2023. globalne dnevne temperaturne anomalije iznad 1.5°C postale su redovna pojava, pa je gotovo 50 posto dana u 2023. imalo temperaturu višu od 1.5°C u odnosu na referentni nivo 1850.-1900.
Zamjenica direktora Copernicus službe za klimatske promjene Samantha Burgess izjavila je da su se 2023. klimatski rekordi rušili poput domina i da će temperature tokom 2023. vjerovatno premašiti one u bilo kojem razdoblju u barem zadnjih 100.000 godina.
To ne znači da smo premašili granice postavljene Pariškim sporazumom, jer za to bi današnje temperature trebale biti veće od navedenog prosjeka u kontinuitetu najmanje 20 godina, ali postavlja strašan presedan, kaže se u saopćenju.
Pokretač neviđene visoke temperature u oceanu
Kritični pokretač neuobičajenih temperatura zraka tokom 2023. godine bile su neviđene visoke površinske temperature u oceanu. Globalni prosjek površinskih temperature mora za razdoblje između aprila i decembra bio je najviši za to doba godine u skupu podataka 1979-2022 (ERA5).
Glavni dugoročni uzročnik za visoke temperature oceana kontinuirano je povećanje koncentracija stakleničkih plinova, ali dodatni uzročnik koji je pridonio 2023. bila je južna oscilacija El Niño (ENSO).
ENSO je obrazac prirodne klimatske varijabilnosti prema kojem se temperature oceana u centralnom i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana mijenjaju između hladnijih (La Niña) i toplijih (El Niño) od prosječnih uslova.
Međutim, sam prijelaz u El Niño ne objašnjava sav porast površinskih temperatura oceana na globalnom nivou 2023. godine, budući da su visoke površinske temperature mora izvan ekvatorijalnog Pacifika značajno pridonijele rekordnim globalnim površinskim temperaturama mora.
Toplija 1.48°C od predindustrijskog nivoa
U obilju naglasaka u Copernicusovu izviještaju navodi se, primjerice, da je 2023. najtoplija kalendarska godina u podacima o globalnoj temperaturi od 1850., da je imala globalnu prosječnu temperaturu od 14.98°C, i da je 1.48°C toplija od predindustrijskog nivoa 1850.-1900.
Svaki mjesec od juna do decembra 2023. bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca bilo koje prethodne godine, a juli i august 2023. bili su dva najtoplija mjeseca ikada zabilježena.
Godina 2023. bila je izvanredna za antarktički morski led: on je dostigao rekordno niske nivoe za odgovarajuće doba godine u osam mjeseci.
Koncentracije ugljičnog dioksida i metana u atmosferi nastavile su rasti i dostigle rekordne niove 2023. godine, 419 dijelova na milion (ppm) ugljičnog dioksida, odnosno 2.4 ppm više nego u 2022.. Također, dostigle su rekordne koncentracije metana: 1902 dijelova na milijardu (ppb), odnosno 11 ppb više nego u 2022.
Copernicus je sastavnica svemirskog programa Evropske unije, finansira ga strane EU, i njen je vodeći program za promatranje Zemlje koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš, prenosi Index.
