Njemačka država nikada nije imala tako visoku razinu duga: u prvom kvartalu dug je porastao za 1,6 posto na više od 2406 milijardi eura. Veliku ulogu tu ima borba protiv energetske krize kao posljedice rata u Ukrajini.
Dug u ukupnom javnom proračunu u Njemačkoj dosegao je rekordan nivo krajem prvog kvartala ove godine. Prema navodima Saveznog ureda za statistiku, glavni razlog su prije svega povećani izdaci u borbi protiv energetske krize.
Ukupan dug države na saveznoj, pokrajinskoj i općinskoj razini, uključujući i dug socijalnog osiguranja, iznosio je 31. marta oko 2406,6 milijardi eura. U odnosu na kraj 2022. to znači povećanje od 1,6 posto, odnosno oko 39 milijardi eura.
Samo je dug savezne države u prva tri mjeseca ove godine porastao za 2,4 posto na oko 1660 milijardi eura. Savezni zavod za statistiku priopćio je da je povećanje duga prvenstveno posljedica „povećane potrebe za financiranjem kaorezultat trenutne energetske krize u vezi s ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine".
Oko 200 milijardi eura rezervirano je za tzv. kočnicu cijena plina i financijsku podršku dobavljačima energenata. Povećanje duga je stoga najvećim dijelom posljedica dodatnih proračuna stvorenih za tu svrhu, tzv. posebne imovine.
U novembru prošle godine je osnovan Fond za energetsku ekonomsku stabilizaciju. Samo ovaj posebni fond je u prva tri mjeseca ove godine doveo do povećanja javnog duga za 73 posto - za 22 milijarde eura na ukupno 52 milijarde eura, prenijela je novinska agencija Reuters. Osim toga je za 53 milijarde porastao i dug za ublažavanje posljedica pandemije, a i za potrebe njemačke vojske Bundeswehr je ustanovljen poseban fond koji ima rashode o 802 milijuna eura.
Kada je riječ o saveznim pokrajinama, tu je zabilježen blagi pad duga za 0,5 posto na ukupno 604 milijardi eura. Svoja zaduživanja je najviše smanjila Bavarska, za 16,8 posto na oko 32,45 milijuna eura. Najveći dug – ali i najviše stanovnika – ima Sjeverna Rajna-Vestfalija. Tu je zabilježen porast od oko 3 posto na ukupno 236 milijuna eura.
U prosjeku to znači dug od 13.065 eura po stanovniku za svakog građanina.
Suprotno razvoju u pokrajinama, dug općina je porastao. Ovdje je zabilježen rast od 1,9 posto na 143 milijardi eura.
(Biznis.ba/DW)
