Skoro devet od 10 radnika želi biti u prilici da po smirivanju pandemije može birati da li će nastaviti rad od kuće i tako imati veću slobodu da raspoređuje svoje radno vrijeme u toku dana, pokazalo je najnovije istraživanje koje je provela kompanija Cisco System CSCO.O.
Ovi rezultati pokazuju koliko je pandemija koronavirusa promijenila stavove prema radu od kuće, s obzirom da dvije trećine radnika istinski cijeni koristi i mogućnosti koje im se pružaju kada ne rade iz kancelarije.
"Iako je samo pet posto anketiranih prije "lockdowna" većinu vremena radilo od kuće, sada čak 87 posto njih želi da ima izbor odakle, kako i kada će izvršavati svoje radne zadatke", navodi se u Ciscovom izvještaju.
Ipak, nova situacija otvara brojna druga pitanja za budućnost. Kompanije moraju promijeniti način na koji rade kako bi pomogli u ispunjavanju zahtjeva svojih uposlenika, kojima je djelotvorna komunikacija i saradnja prioritet.
"Osnovni izazov koji kompanije još od početka pandemije rješavaju ili bi ga što prije trebale riješiti je sigurnost poslovnih podataka. S obzirom da je sasvim izvjesno da će svi kojima je dosadašnja praksa pokazala da mogu nastaviti s efikasnim radom iz kućnog okruženja tu praksu i nastaviti, u periodu koji zovemo 'nova normalnost' pokazalo se da je neophodno ojačati infrastrukturu kako bi svaki radnik imao adekvatne uslove za rad, kvalitetnu internetsku konekciju, brz i lak pristup potrebnim podacima firme i slično. Istovremeno je potrebno unaprijediti sigurnosni aspekt ove priče kako ne bi došlo do ugrožavanja važnih podataka", istakli su iz kompanije Kodeks Sarajevo dodajući kako se iznimno važnom pokazala i uloga efikasne IT podrške u kriznim situacijama koje inače mogu biti veoma stresne.
I sami radnici, pokazalo je istraživanje, strahuju za zaštitu podataka, a mnogi su izjavili i da su spremni prestati sarađivati sa kompanijama koje o ovom segmentu ne vode dovoljno računa. Također, 40 posto ispitanika smatra da vlade država trebaju raditi na jačanju pravila o privatnosti podataka.
U anketi Cisca učestvovalo je 10.000 ljudi na 12 tržišta u Evropi, na Bliskom istoku i u Rusiji.
Biznis.ba
