Građani ne bi trebali gomilati zalihe hrane i benzina, uprkos rastu cijena zbog ruske invazije na Ukrajinu i sankcija Moskvi, jer će "dinamična" svjetska ekonomija osigurati opskrbu, poručio je predsjednik Svjetske banke David Malpass.
Sankcije Rusiji snažnije će utjecati na svjetsku ekonomiju nego sam rat, izjavio je Malpass u ponedjeljak na virtuelnoj novinskoj konferenciji u organizaciji Washington Posta, ali kriza, po sadašnjim procjenama, ne bi trebala prekinuti oporavak ni negativno utjecati na globalni BDP.
On očekuje da će proizvođači širom svijeta, mimo Rusije i Ukrajine, znatno povećati opskrbu energijom i hranom koja će ublažiti utjecaj ratom izazvanih skokova cijena i sačuvati oporavak od koronakrize.
Proizvođači će uskočiti i po potrebi povećati opskrbu, tvrdi, dodavši da, prema njegovoj procjeni, nema potrebe da ljudi stvaraju zalihe u svojim ostavama i restoranima.
“U sadašnjim okolnostima pravi potez nije odlazak u nabavku zaliha brašna i benzina, treba shvatiti da je svijet dinamična globalna ekonomija koja će odgovoriti (na krizu)“, poručio je šef Svjetske banke.
“Imamo dovoljno za sve”, tvrdi.
Opskrba energijom može se ipak brže povećati nego opskrba hranom budući da za prilagodbu poljoprivrede obično treba oko godinu dana, priznaje.
Dodaje i da Rusija mora donijeti teške odluke o servisiranju duga zbog zapadnih sankcija koje su imobilizirale njene devizne rezerve.
Rusko ministarstvo finansija saopćilo je u ponedjeljak da je zbog sankcija spremno isplatiti kuponske kamate na obveznice u rubljima umjesto u dolarima, podsjeća Reuters.
Posljedice sankcija “dalekosežne su, teške za Rusiju kao naciju i pogađaju i građane Rusije, kao direktan rezultat pada vrijednosti rublja”, rekao je Malpass.
“Mnogim Rusima pad vrijednosti rublje koji sada doživljavaju priziva u sjećanje komunizam”, rekao je, aludirajući na slabu ponudu osnovnih potrepština u vrijeme Sovjetskog Saveza, objašnjava Reuters, a prenosi Hina.
Biznis.ba
