Rat u Ukrajini rezultirat će skupom hranom i energijom u sljedeće tri godine, upozorila je Svjetska banka, kazavši kako globalna ekonomija ide prema reprizi slabog rasta i visoke inflacije poput onih iz 1970-ih godina, prenosi N1.
Kako se navodi u analizi Svjetske banke, postoji rizik da će konstantno visoki troškovi robe do kraja 2024. godine dovesti do stagflacije – usporene aktivnosti u kombinaciji s jakim pritiscima troškova života.
Najnoviji izvještaj Banke za tržište roba kaže da je u posljednje dvije godine u svijetu zabilježen najveći porast cijena energije od naftne krize 1973. i najveći skok cijena hrane i gnojiva od 2008. Iako je vjerovatno da će troškovi energije i hrane pasti sa sadašnjeg nivoa, i dalje se predviđa da će na kraju 2024. i dalje biti iznad prosjeka u posljednjih pet godina.
Kao rezultat prekida u trgovini i proizvodnji uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu, Svjetska banka ove godine predviđa porast cijena energije od 50%. Očekuje se da će cijena sirove nafte Brent 2022. u prosjeku iznositi 100 američkih dolara po barelu, što je najviši nivo od 2013. i povećanje od više od 40% u poređenju s 2021. godinom. Očekuje se da će cijene pasti na 92 američka dolara u 2023., ali će ostati znatno iznad petogodišnjeg prosjeka od 60 dolara po barelu.
Očekuje se da će europske cijene plina u 2022. biti dvostruko više nego 2021., dok bi cijene uglja mogle biti 80% više. Banka očekuje da će se cijene pšenice ove godine povećati za više od 40 posto, čime će se izvršiti pritisak na ekonomije u razvoju koje se oslanjaju na uvoz pšenice iz Rusije i Ukrajine.
Indermit Gill, potpredsjednik Svjetske banke, rekao je kako ova situacija predstavlja najveći šok robe koji smo doživjeli od 1970-ih. Kao i tada, naglasio je, šok pogoršava nalet ograničenja u trgovini hranom, gorivom i gnojivima.
“Kreatori politike trebali bi iskoristiti svaku priliku za povećanje ekonomskog rasta u svojim zemljama i izbjegavati radnje koje će naštetiti globalnoj ekonomiji”, dodao je Gill.
Biznis.ba
