Virus korona odnosi veliki broj ljudskih života svaki dan. Mnoge fabrike obustavile su svoju proizvodnju, transport robe usporeno funkcioniše, što je dovelo do prave nestašice nekih proizvoda u svijetu. Jedno od tržišta koje je zahvatila prava nestašica, jeste tržište fizičkog zlata.
U cijeloj Evropi skoro da je nemoguće kupiti zlatni dukat ili zlatnu polugu. Najveći proizvođači zlata smješteni u južnoj Švajcarskoj Argor Heraeus, Valcambi i Pamp obustavili su proizvodnju u cilju zaštite ljudskih resursa.
Masovni karantini širom svijeta i ostale mjere koje Vlade sprovode u cilju sprečavanja širenja virusa, doveli su do toga, da se ljudi ne mogu kretati, a samim tim i trošiti novac. Kao posljedica toga došlo je do pada ekonomske aktivnosti. Sve grane privrede su pogođene. Neke u većoj, a neke u manjoj mjeri. Hotelijerstvo i ugostiteljstvo bilježe nezapamćene gubitke.
Pandemija, polako ali sigurno, uvodi svijet u novu recesiju. Upravo iz tih razloga, mnogi ulagači željeli bi kupiti zlato upravo sada. Ulagači se plaše i masovno podižu novac iz banaka i isti žele čuvati blizu sebe. Ne treba upadati u paniku i da je u ovom momentu najbitnije sačuvati zdravlje. Zlato je pokazalo visoku rezistentnost u ovakvim situacijama. Zato ga žele svi posjedovati prije početka recesije. Poznato je da vrijednost zlata u toku trajanja recesije zna da se uveća više puta. Vrijednost zlata u toku recesije koja je zahvatila svijet 2008. godine uvećala se 280 odsto. Nakon okončanja iste, vrijednost se stabilizovala, ali cijena je ostala uvećana oko 200 odsto.
Zlato je lako prenosivo, lako se skladišti, ne gubi vrijednost, oslobođeno je uticaja monetarnih centara itd. Na jednoj strani imamo povećanu potražnju, a na drugoj imamo ponudu približno jednaku nuli. To je dovelo do porasta vrijednosti zlata na berzi.
Rast ne odslikava realnu situaciju, zbog toga što se tražnja za fizičkim zlatom u najvećoj mjeri ne registruje, a samim tim i ne utiče, kao konstitutivni element u formiranju ravnotežne cijene na otvorenom tržištu, tj. na svjetskoj berzi.
Drugi element, na koji se odrazlila nestašica zlata, jeste razlika između SPOT cijene (trenutna cijena zlata na berzi) i cijene fizičkog zlata. Uvijek su fizički zlatnici i poluge bili skuplji od spot cijene. Ta razlika u normalnim okolnosima kretala se tri-četiri odsto u korist fizičkog zlata. Sada se ta razlika na svjetskom nivou, kreće oko 10 i više procenata.
Porast premije (razlike) u korist fizičkog zlata, apsolutno je logičan iz razloga, što je ulagačima postalo jasno, da je mnogo sigurnije imati kod sebe fizičko zlato, od nekog digitalnog zapisa na berzanskom serveru (papirno zlato kupljeno na berzi).
Biznis.ba
