The Economist: Kremlj naredio ruskoj mafiji u inostranstvu da finansira špijune
Uvođenje međunarodnih sankcija zbog rata u Ukrajini, odsjecanje Rusije od globalnog finansijskog sistema i moderne tehnologije natjeralo je Moskvu da se okrene ruskoj mafiji u inostranstvu.
Kremlj je pojačao svoje veze s organiziranim kriminalom, koji je rijetko koristio ranije i naredio njenim predstavnicima da prebace dio prihoda na "crne račune" za finansiranje aktivnosti ruskih špijuna, rekao je stručnjak za međunarodni kriminal i obavještajne službe Mark Galeotti za The Economist.
Također, prema njegovim riječima, kriminalci se regrutuju kako bi se zaobišle sankcije.
"Rat protiv Ukrajine, koji je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin 24. februara 2022. godine, nanio je ozbiljnu štetu ruskoj špijunskoj mreži u inostranstvu. To je rezultat masovnog protjerivanja špijuna koji su radili pod diplomatskom zaštitom, hapšenja agenata i neprijateljske atmosfere u Evropi", rekao je Antti Pelttari, direktor finske vanjske obavještajne službe.
Zapadni zvaničnici kažu da Kremlj pokušava nadoknaditi gubitke u špijunskoj mreži oslanjajući se na cyber špijunažu i slanjem novih špijuna na Zapad pod vidom izbjeglica, ali oni ne mogu biti jednaka zamjena bivšim agentima zbog nedostatka obuke, iskustva i izvora informacija.
Poseban problem za Rusiju je pristup elektronskim komponentama, koje su SAD, EU i druge razvijene zemlje zabranile da isporučuju Moskvi. Uključujući i nedostatak moderne elektronike, ruski vojno-industrijski kompleks ne može nadoknaditi gubitak opreme u Ukrajini. Ovo se odnosi i na projektile i tenkove, piše The Economist.
Međutim, Moskva traži načine da zaobiđe sankcije. Tako je, na primjer, prošle jeseni u Milanu priveden sin guvernera Krasnojarske regije Artema Ussa. Američke vlasti optužile su ga da je preko lažne kompanije kupovao američku elektroniku za borbene avione, raketne sisteme, pametnu municiju, radare, satelite i druge vojne proizvode.
Firma se nalazila u Hamburgu u Nemačkoj, a kupljena roba je otpremljena krajnjim potrošačima u Rusiji, među kojima su sankcionisane Radioavtomatika, Radioexport i Abtroniks. Kasnije su komponente isporučene po ovoj shemi pronađene u ruskoj vojnoj opremi zarobljenoj na bojnom polju u Ukrajini.
Zbog ovakvih shema, kao i uz pomoć malih kompanija iz "prijateljskih" zemalja, od aprila do novembra 2022. godine, obim uvoza poluprovodnika koji je pod sankcijama u Rusiju dostigao je 2,6 milijardi dolara.
Biznis.ba
