Prema analizi bečke zdravstvene industrije koju je proveo tim stručnjaka, zajedno s advokatom Alexanderom Biachom, utjecaj bečkog zdravstva na privredu i radna mjesta je više nego impresivan. Svako četvrto radno mjesto u Beču je u direktnoj ili indirektnoj vezi sa zdravstvom.
Prometom od 20 milijardi eura bečki zdravstveni sektor ostvaruje 24,4 milijarde eura bruto dodane vrijednosti. U ostalim saveznim pokrajinama bečko zdravstvo utječe na bruto domaći proizvod u visini od 3,7 milijardi eura. Ukupno 236.000 ljudi ovisi direktno ili indirektno o bečkoj zdravstvenoj industriji, dok u ostatku Austrije zdravstveni sektor prijestolnice osigurava radna mjesta za do 30.000 ljudi. Ti odnosi se ogledaju i u 12 milijardi eura doprinosa za državni sistem u obliku poreza i carina.
Od zdravstvene industrije, od svih privrednih grana, najviše profitira trgovina sa ukupno 8,4 milijarde eura ostvarenog prometa. Osim direktne trgovine medicinskim proizdvodima, lijekovima i ortpedskim pomagalima, zdravstveni sektor pospješuje i promet tekstila i namirnica.
Stoga, Alexandar Biach smatra da su zdravlje i medicina sektori koji će se u narednim godinama u Beču uveliko razvijati. Da bi se to desilo neophodno je na vrijeme proširiti zdravstvenu infrastrukturu i dovesti međunarodna tijela za certificiranje medicinskih proizvoda u Beč.
- Zbog starosti stanovništva, u budućnosti će biti potrebe za radom u oblasti njege. To nećemo moći riješiti samim dovođenjem medicinskog osoblja iz istočne i jugoistočne Evrope. Morat će postojati i digitalna rješenja, što će biti izazov za istraživače i programere te oblasti - izjavio je predsjednik bečke i austrijske liječničke komore Thomas Szekeres, koji je pri tome spomenuo i robote kao podršku za njegovatelje.
Kako navodi Eurocomm-PR Sarajevo, Mreža za međunarodnu komunikaciju Grada Beča, projekti koji već sada doprinose razvoju zdravstvene industrije u Beču su tehnološki centar Vienna Bio Center, laboratorija Future Health Lab i kampus medicinskog univerziteta u Beču MedUni AKH.
Biznis.ba / FENA
