Za razliku od njemačke privrede, ruska privreda raste i to uglavnom zbog industrije naoružanja tokom rata protiv Ukrajine. Ipak, sankcije Zapada pokazuju učinak.
Narod Rusije sve snažnije osjeća posljedice rata protiv Ukrajine koji traje već godinu i pol dana. Slaba rublja, pad kupovne moći, smanjen izvoz nafte i plina te sve veći nameti na uvezenu robu samo su neke od posljedica krize o kojoj ruski mediji danas otvoreno pišu, uprkos tome što država često taji privredne podatke. Druga tema je nedostatak kvalificiranih radnika, jer migranti napuštaju zemlju zbog ekonomskih problema, a ponekad i zbog prijetnje regrutacijom.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji je svoju invaziju na Ukrajinu započeo prije 18 mjeseci, 24. februara 2022. i time izazvao turbulencije u cijelom svijetu, voli isticati još uvijek solidnu ekonomiju. "Trenutna fiskalna situacija u biti je stabilna i ne predstavlja rizik za makroekonomsku stabilnost", rekao je u utorak. Ali, do kraja godine očekuje manjak od dva posto jer su rashodi veći od prihoda - piše DW.
Sankcije ne funkcionišu kako se očekivalo
Zapadni ekonomski stručnjaci, koji se nalaze u Moskvi, također smatraju da je zemlja u osnovi sposobna izdržati pritisak sankcija i to bolje od očekivanog. Brojne vlade nametnule su oštre sankcije Rusiji kao odgovor na agresorski rat no ruska ekonomija čak raste, dok se u Njemačkoj, naprimjer, očekuje pad.
Ali zapadni ekonomisti također ističu da Rusija svoj rast zahvaljuje prije svega svojoj ratnoj ekonomiji i velikom porastu proizvodnje oružja i streljiva. To nije održivi rast.
Ratna ekonomija pokreće privredni rast
Ostali privredni sektori žale se na manjak narudžbi i prije svega na manjak investicija. Konkretno, rast temeljne kamatne stope za 3,5 posto na 12 posto sredinom mjeseca teško je pogodilo privredu i na kraju nije uspio stabilizirati valutu, piše ruski dnevnik Nezavisnaja Gazeta. Naprotiv, sadašnje visoke kamatne stope dovode do iznimno skupih kredita, što guši volju za ulaganjem.
Ankete Ruske centralne banke iz augusta pokazuju da većina ruskih kompanija drugi mjesec zaredom smanjuje proizvodnju. U isto vrijeme firme se žale i na manjak kvalifikovanih radnika - stotine hiljada muškaraca služi vojni rok, kao i na probleme s logistikom dostave. Rusija mora kupovati skupe materijale i rezervne dijelove za devize.
Skupi uvoz, rastuća inflacija
Budući da je pristup Europskoj uniji uglavnom zatvoren zbog sankcija, zemlja uvozi robu uz velike troškove i ponekad zaobilazeći sankcije preko Turske, Gruzije, Kazahstana i drugih zemalja. Duži transportni putevi, uvozne carine i nepovoljni tečajevi eura i dolara poskupljuju mnoge proizvode i dodatno slabe ionako oslabljenu kupovnu moć. Centralna banka procijenila je inflaciju na 4,3 posto u julu.
Ljeti, kada mnogi Rusi odlaze na odmor u Tursku ili čak Španjolsku, devize su trenutno gotovo dvostruko skuplje nego prije godinu dana. 23. augusta 2022. jedan je euro koštao oko 59,5 rubalja prema tečaju središnje banke, godinu dana kasnije za jedan euro se moralo platiti oko 103 rublje.
Nedostatak čvrste valute
Također je jasno da Rusija sada zarađuje znatno manje deviza. Kao prvo, izvoz nafte i plina je pao zbog zapadnog bojkota i ograničenja cijena; s druge strane, robna velesila prodaje u rubljama, što je prošle godine ojačalo valutu. Ali sada nema dolara i eura. Budući da zemlja više od 90 posto vanjskog duga mora platiti zapadnim novcem, primjetan je nedostatak čvrste valute.
Zato se ponovno raspravlja o strožim kontrolama odljeva kapitala. Prema procjenama stručnjaka, iz Rusije je 2022. godine povučeno oko 243 milijarde dolara kapitala, 13,5 posto bruto domaćeg proizvoda.
U međuvremenu, glavna tema u ruskim medijima je poskupljenje hrane. Doduše, prosječni prihod po stanovniku gotovo se udvostručio u posljednjih deset godina na oko 48.000 rubalja (oko 470 eura) mjesečno, prema statističkoj agenciji Rosstat. No uzimajući u obzir inflaciju, vrijednost ovog iznosa danas je 6,5 posto ispod kupovne moći iz 2013. godine, izračunala je Nezavisinaja Gazeta. U optimizam koji voli širiti Kremlj stručnjaci ne vjeruju.
(Biznis.ba)
