Kupovina fizičkog zlata u inozemstvu pala je na 136 tona u aprilu, što je pad od 30% u odnosu na prethodni mjesec i najniži ukupni iznos za godinu, prema najnovijim podacima carine.
Iako su cijene pod jakim utjecajem kamatnih stopa u SAD-u, nedavna snaga poluga uvelike je proizašla iz snažne potrošnje u Kini, gdje su mogućnosti ulaganja ograničenije nego u drugim zemljama. Dok se domaćinstva i ulagači bore s dugotrajnom krizom u sektoru nekretnina, nestabilnim tržištima dionica i slabljenjem juana, novac je tekao u imovinu za koju se smatra da je sigurnija, što je dovelo do porasta zlata do najviših vrijednosti svih vremena.
Kineska centralna banka također je pokazala dosljedan apetit za zlatom, nadopunjavajući svoje zalihe 18. mjesec zaredom dok diversificira svoje rezerve i štiti se od deprecijacije valute, iako je tempo te kupnje usporio i u aprilu.
Bilo kakva umjerenost u uvozu vjerovatno će natjerati zlatne bikove na pauzu za razmišljanje. Potražnja iz Kine ostat će jaka 2024., ali će se veliki obujam uvoza zabilježen u posljednjem tromjesečju vjerovatno smanjiti, rekao je Soni Kumari, robni strateg u ANZ Group Holdings Ltd, prenosi SEEbiz.
Privlačnost plemenitog metala dodatno je oslabljena upozorenjima kineskih vlasti zbog pretjeranih špekulacija. U najnovijem potezu za ublažavanje preuzimanja rizika na tržištu, Šangajska berza zlata ponovno je od utorka povisila zahtjeve za maržom za neke ugovore.
Kraj ugljenu, najprljavijem izvoru energije na svijetu, trebao bi biti na vidiku. U osam godina od potpisivanja Pariškog sporazuma, planirani novi kapaciteti ugljena globalno su se smanjili za gotovo 70%. Ipak, Kina i Indija, dva od tri najveća emitera, suprotstavljaju se ovom dobrodošlom trendu.
Posjet Vladimira Putina Kini bila je prilika za ruskog predsjednika i njegovog kolegu Xi Jinpinga da pokažu svoje prijateljstvo bez ograničenja. Samo nemojte spominjati malu stvar zaustavljenog projekta cjevovoda dugog 2000 milja. Istina je da Kina jednostavno nije toliko zainteresovana za Putinov plinovod.
