Dva dužnosnika Federalnih rezervi (američke centralne banke) rekla su da američka ekonomija rapidno raste i da je, iako tržište rada još ima prostora za poboljšanje, inflacija već na nivou koji bi mogao zadovoljiti jedan korak ključnog testa za početak povećanja kamata, prenosi Klix.
Predsjednik Banke federalnih rezervi Atlanta Raphael Bostic rekao je da gleda ka četvrtom tromjesečju za početak sužavanja kupovine obveznica, ali je otvoren za još raniji početak ako tržište rada nastavi sa svojim nedavnim burnim tempom poboljšanja.
Štaviše, on i predsjednik Richmond Fed-a Tom Barkin su izjavili kako vjeruju da je inflacija već dostigla prag od 2 posto Fed-a, prema njihovim odvojenim procjenama. To je jedan od dva uslova koje je potrebno ispuniti prije nego što se razmotri povećanje stopa.
Njihove primjedbe znak su da, dok službenici Fed-a vode rasprave o tome kako i kada smanjiti kupovinu imovine, oni postaju sve detaljniji u raspravi o tome šta će biti potrebno da se zadovolji cilj inflacije Fed-a prema novom okviru.
Bostic, koji je već najavio početak povećanja kamatnih stopa za krajem 2022, ukazao je na petogodišnji prosjek za indeks osnovnih rashoda za ličnu potrošnju, odnosno baznu inflaciju PCE, koja je prema njegovoj računici u maju dostigla 2 posto.
"Postoji mnogo razloga za mišljenje da bismo mogli biti na tom cilju upravo sada", rekao je Bostic. No, rekao je da se odbor tek treba usaglasiti o mjerilima koje će koristiti za mjerenje tog napretka, o čemu će kreatori politike morati razgovarati.
Barkin je rekao da je visoka inflacija zabilježena ove godine možda zadovoljila jedno od mjerila Fed-a za povećanje stopa, iako još uvijek postoji prostor za ozdravljenje tržišta rada prije nego što bi stope trebale rasti. Prema trenutnim smjernicama Fed-a, stope će porasti "kada inflacija dosegne 2 posto, za šta mislim da se može reći da već jeste, i čini se da će se tamo održati", rekao je Barkin.
Njihove primjedbe izazvale su komentare predsjednika Fed-a u Louisu, Jamesa Bullarda, koji je rekao da je trenutna stopa inflacije, koja iznosi 3,5 posto godišnje po preferiranoj mjeri Fed-a, znatno iznad cilja centralne banke od 2 posto, i prema njegovom mišljenju adekvatna da nadoknadi prošlu slabu inflaciju kako to zahtijeva novi okvir centralne banke.
Prema novom okviru koji je predstavljen prošle godine, zvaničnici Fed-a složili su se da ostave stope na skoro nultim nivoima dok tržište rada ne dostigne maksimalnu zaposlenost, a inflacija u prosjeku iznosi 2 posto, na putu da umjereno pređe 2 posto neko vrijeme. Kreatori politike rekli su u decembru da će nastaviti kupovati državne obveznice sadašnjim tempom od 120 milijardi dolara mjesečno sve dok ne dođe do "značajnog daljeg napretka" prema ciljevima centralne banke u pogledu inflacije i maksimalne zaposlenosti.
S povišenim nivoima inflacije postignutim tokom pandemije, rekao je Bostic, Fed je efektivno postigao cilj inflacije u "značajnom daljem napretku".
Predsjednik Bostona Fed Eric Rosengren rekao je u intervjuu za Associated Press da je cilj "značajnog daljeg napretka" postignut za inflaciju, ali da je potrebno više poboljšanja na tržištu rada. On je rekao da bi se sve manji standard zapošljavanja potencijalno mogao ispuniti do septembra.
"Očekivao bih da ćemo, ako nastavimo imati izvještaje o poslovima kao što smo imali posljednja dva, sa vrlo značajnim povećanjem zaposlenosti na platnim listama, do septembra, po mom mišljenju, ispuniti značajne dalje kriterije napretka ", rekao je Rosengren.
Barkin nije precizirao vremenski rok kada bi Fed mogao početi smanjivati kupovinu imovine, ali je rekao da posmatra omjer zaposlenosti i stanovništva kako bi procijenio je li tržište rada dovoljno napredovalo prema ciljevima Fed-a.
Bostic je rekao da podržava uravnotežen pristup koji smanjuje hipotekarne vrijednosne papire i trezorske vrijednosnice po istoj stopi. Rekao je i da bi se zalagao za smanjenje kupovine imovine u kraćem periodu od onog što je Fed ranije učinio.
"Ja sam za to da se ide relativno brzo", rekao je Bostic.
Biznis.ba
