Mirheta Omerović-Smajlović iz Srebrenika doktorica je informatičkih nauka, trenutno na poziciji konsultantice za digitalnu transformaciju, odnosno tehničke proizvode i sisteme u kompaniji Mercedes-Benz Consulting GmbH.
Nakon završetka diplomskog studija ekonomije i menadžmenta na Univerzitetu Ca´Foscari u Veneciji, obrazovanje je nastavila kroz dvostruki magistarski program koji je kreirao Univerzitet Ca’Foscari i Univerzitet Hohenheim u Stuttgartu.
"Taj dvostruki magistarski studij bio je zapravo prekretnica, odnosno jasno usmjerenje ka informacijskim sistemima. Prva istraživačka studija probudila je jasnije interesovanje prema tematici umjetne inteligencije i digitalne transformacije. Nakon prvog stažiranja u kompaniji Mercedes-Benz AG prelazim na poziciju doktorantice i počinjem istraživanje sa glavnim fokusom na digitalnu transformaciju tradicionalnih kompanija. Doktorsku disertaciju, to jeste sva istraživanja, obavljala sam na Tehničkom univerzitetu Darmstadt. Poziciju doktorantice sam zadržala neke dvije godine, nakon čega sam počela raditi kao konsultantica za digitalnu transformaciju, odnosno tehničke proizvode i sisteme u kompaniji Mercedes-Benz Consulting GmbH", rekla je Mirheta Omerović-Smajlović.
Dodaje da je njena uloga svestrana, ali da u suštini obuhvata razvoj novih digitalnih rješenja koja olakšavaju procese prodaje i marketinga.
"To uključuje detaljno razumijevanje potreba različitih odjela u kompaniji, njihovu dokumentaciju te dalju analizu kako bi se osmislila optimalna rješenja u saradnji s IT stručnjacima. Moj posao podrazumijeva praćenje razvoja tih rješenja, kao i njihovu integraciju i omogućavanje pristupa klijentima. Također, početkom naredne godine bavit ću se i tematikom menadžmenta podataka, jer je to trenutno vrlo važna sfera u kontekstu digitalne transformacije. Posao je definitivno dinamičan i izazovan, ali izuzetno zadovoljavajući jer direktno doprinosim unapređenju poslovnih procesa i digitalnoj transformaciji", kaže sagovornica.
Nastavlja da je tokom pozicije doktorantice radila u odjelu "Future Transportation", gdje je doprinosila razvoju digitalnog rješenja za otključavanje Mercedes-Benz kombija od dostavljača.
"U tom projektu radila sam u saradnji s različitim partnerima na osmišljavanju rješenja, kao i s IT stručnjacima koji su programirali samu aplikaciju. Najveći izazov bio je integrirati poslovne i tehničke aspekte, što je zahtijevalo blisku saradnju između biznisa i IT tima. Također, imali smo priliku predstaviti naš proizvod na velikom sajmu Bauma u Münchenu, što je bilo nevjerovatno iskustvo. Ovaj projekt je bio inspiracija i za jednu istraživačku studiju koja se bavi izazovima i preprekama u saradnji između IT i biznis sektora", poručila je.
Tvrdi da digitalizacija doslovno mijenja temelje automobilske industrije, počevši od načina na koji funkcionišu interni procesi, preko prodajnih kanala, pa sve do samih automobila.
"Ta transformacija se često vidi kroz uvođenje naprednih CRM sistema, koji automatski povlače sa sobom i dodatnu digitalizaciju i automatizaciju brojnih procesa. Ovakvi projekti zahtijevaju velika ulaganja, ali ostaje pitanje – isplati li se na kraju? Povrat na investiciju teško je precizno izmjeriti kada je riječ o ovako velikim inicijativama. Ipak, u Mercedes-Benz AG kompaniji je već vidljiv ogroman napredak, posebno kroz uvođenje pametnih funkcionalnosti u vozila. Međutim, svi mi smo svjesni izazova koji dolaze, posebno u Njemačkoj, gdje je automobilski sektor pod velikim pritiskom. Misterija naredne godine je hoće li ulaganja nastaviti ovim tempom ili ćemo u budućnosti morati prilagoditi prioritete", rekla je Omerović-Smajlović.
Smatra da je umjetna inteligencija (AI) tehnologija koja se uvlači u sve pore automobilske industrije te je mišljenja da igra ključnu ulogu u unapređenju sigurnosti na putu.
"AI može prepoznati objekte, analizirati saobraćaj pa i donijeti odluku u realnom vremenu. Postoje i one finese koje nam uljepšavaju samo iskustvo vožnje automobila. Naprimjer, može prilagoditi muziku ili temperaturu u vozilu shodno našem raspoloženju ili snimljenim postavkama. Također, kroz prediktivno održavanje i analizu podataka, proizvodni procesi su već dosta optimizirani. To doprinosi smanjenju troškova i povećanju efikasnosti", kaže sagovornica.
Kako je i sama radila na jednom projektu integracije pametnog uređaja u automobile, naglašava da je povezivost vozila još jedan važan aspekt.
"S tim se omogućava integracija automobila s drugim automobilima, pa i pametnim gradovima odnosno IoT uređajima, kao i cloud platformama. Tako se otvara veliki prostor za buduće inovacije u području vozila koja komuniciraju međusobno (V2V) ili sa infrastrukturom (V2I). Jedna istraživačka studija koju sam radila se bavi upravo tematikom IoT biznis modela", dodaje ona.
Napominje da je najveći tehnički izazov u razvoju tehnologije autonomnih vozila zapravo sposobnost sistema da precizno prepoznaje i razumije složene saobraćajne situacije, što je ujedno i najveća prilika za umjetnu inteligenciju.
"Ipak, moramo priznati da na cesti postoje toliko kompleksni scenariji, uključujući ponašanje pješaka, biciklista i drugih vozača. Iako postoji napredak u senzorima i algoritmima, teško je oponašati, odnosno naučiti ljudsku intuiciju. Tu je, naravno, i pravna strana cijele priče. Zemlje i regije imaju različite zakone, a pitanja odgovornosti u slučaju nesreće nisu riješena", rekla je Omerović-Smajlović.
Prema njenim riječima, povjerenje javnosti ipak je ključno.
"Mnogi ljudi s pravom sumnjaju u sigurnost autonomnih vozila, tako da će biti veliki izazov probuditi to neko povjerenje i opustiti se u automobilu bez držanja volana. Na kraju, vraćam se na temu povrata na investicije. Razvoj autonomnih vozila iziskuje ogromna ulaganja potrebna za istraživanje i infrastrukturu. Automobilski sektor, pa i moja kompanija, suočavaju se sa nadolazećom krizom. Nisam sigurna da će ostati prostora za dalje ulaganje u ove tehnologije", kaže sagovornica.
Ne krije da automobilski sektor prolazi kroz temeljnu transformaciju, što nosi ogromnu dozu odgovornosti i kompleksnosti.
"Također, svi proizvođači automobila u Evropskoj uniji se trenutno sukobljavaju sa oštrom konkurencijom. S tim u vezi, posebno me raduje činjenica da je naš CEO Ola Källenius izabran za predsjednika Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA), gdje će se fokusirati na unapređenje regulatornih uslova kako bi dodatno poboljšao našu konkurentsku prednost u digitalnoj i električnoj eri. Ovo udruženje radi i na poticanju dekarbonizacije naše industrije", ističe ona i dodaje da je uvjerena da ekološka komponenta nije samo važna, već i ključna za opstanak autoindustrije.
"Kupci sve više zahtijevaju održive proizvode, a regulatorni pritisci postaju sve stroži. Za kompanije poput Mercedes-Benza, održivost nije samo poslovna odluka, već i moralna obaveza. Inicijative poput smanjenja ugljičnog otiska u proizvodnji, uvođenja recikliranih materijala, pa i odgovoran razvoj umjetne inteligencije, dio su strategija koje definišu budućnost industrije. U svom posljednjem istraživanju bavim se tematikom odgovornog razvoja umjetne inteligencije", rekla je Omerović-Smajlović.
Motivacija drugim ženama
Priznaje da je potrebna određena doza dodatnog dokazivanja i truda kako bi se žene afirmisale u autoindustriji.
"Jedna od ključnih lekcija koju sam naučila jeste koliko je važna podrška kolega/ica i mentora/ica. Kroz svoju profesionalnu izgradnju, okružena sam profesionalcima koji mi pružaju priliku da donosim i svoje ideje na sto. Ipak, svjesna sam da nije svugdje situacija ista, zbog čega se zalažem za mentorstvo mladim ženama i studenticama", kaže sagovornica.
Navodi da je i mentorica u okviru BH Futures Foundation, gdje pokušava mladim djevojkama i studenticama približiti sektor autoindustrije i na neki način učiniti ga zanimljivim.
"Važno je napomenuti da je automobilska industrija u fazi velike transformacije, s naglaskom na digitalizaciju i održivost, što otvara nova područja za doprinos. To može biti posebno interesantno za žene koje donose drugačiju perspektivu i raznolikost razmišljanja. Moj cilj je da svojim radom i primjerom pokažem da je moguće uspjeti u ovoj industriji i motivišem druge žene da prate svoje ambicije", ističe ona i poručuje da se uvijek trudi motivisati mlade ljude, kako u svom rodnom gradu, tako i širom Bosne i Hercegovine, da se usmjere prema nauci i tehnologiji.
"Prije nekoliko godina imala sam čast učestvovati na konferenciji 'Future Leaders Summit', gdje sam mladim studentima približila mogućnosti studiranja u zemljama Evropske unije, kao i podijelila svoju ličnu priču koja im je trebala poslužiti kao inspiracija za dalji profesionalni razvoj. Prošle godine, organizirala sam i dvodnevni seminar u Srebreniku, zajedno sa kolegicama iz IT sektora, sa ciljem da potaknemo djevojčice na interesovanje za ovu struku, koja je često nedovoljno zastupljena među njima", rekla je Omerović-Smajlović.
Na kraju ističe da je nedavno bila i dio programa DiaLab, koji je organizovala Bit Alijansa, gdje je održala predavanje i posjetila nekoliko kompanija koje pružaju IT usluge kako domaćem, tako i stranom tržištu.
"Vjerujem da sinergija između našeg i stranog tržišta ima ključnu ulogu u daljem ekonomskom razvoju naše zemlje. Naposljetku, 26. decembra 2024. godine organizirat ćemo 'Veče nauke' u Srebreniku, gdje ću, zajedno sa gradonačelnikom i kolegama iz sektora informacijskih sistema, govoriti o važnosti digitalne transformacije, ne samo za privatni sektor, već i za gradsko upravljanje i njegove procese. To filantropsko angažovanje u Bosni i Hercegovini u oblasti nauke i biznisa proizlazi iz velike ljubavi prema našoj zemlji i njenoj omladini", zaključuje sagovornica, prenosi Al Jazeera.
