Njemačka autoindustrija suočava se s još težim udarcem nego što se dosad procjenjivalo.
Prema novim izračunima VDA-e, do 2035. moglo bi nestati ukupno 225.000 radnih mjesta - čak 35.000 više nego što se ranije očekivalo.
Njemačka automobilska industrija decenijama je bila jedan od najvažnijih motora europskog gospodarstva, ali tranzicija prema električnim vozilima sada pokazuje i svoju bolnu stranu. Najnovije procjene govore da bi gubitak radnih mjesta mogao biti znatno veći nego što se dosad mislilo.
Njemačko udruženje automobilske industrije VDA upozorava da bi do 2035. u toj industriji moglo nestati ukupno 225.000 radnih mjesta. To je 35.000 više od prethodnih procjena, a razmjeri krize posebno pogađaju dobavljače, odnosno firme koje proizvode dijelove za klasične automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem.
Predsjednica VDA-e Hildegard Müller izjavila je za Redaktions Netzwerk Deutschland da se, prema trenutnim izračunima, mora računati s gubitkom 225.000 radnih mjesta do 2035. godine. Od toga je, prema navodima Revije HAK, 100.000 radnih mjesta već izgubljeno između 2019. i 2025. godine, što znači da je u sljedećih deset godina ugroženo još 125.000 radnih mjesta.
Razlog nije samo slabija prodaja ili ciklička kriza, nego duboka strukturna promjena. Električni automobili imaju manje mehanički složenih dijelova od vozila s benzinskim i dizelskim motorima. Nestaje potreba za velikim dijelom komponenti povezanih s klasičnim pogonom - od složenih mjenjača i ispušnih sustava do brojnih dijelova motora.
Upravo zato su dobavljači u posebno teškoj poziciji. Mnoge firme koje su decenijama živjele od proizvodnje dijelova za motore s unutrašnjim sagorijevanjem sada moraju pronaći novo mjesto u industriji koja se ubrzano mijenja. Müller je naglasila da će 'mnoga radna mjesta biti izgubljena u industriji na putu od motora s unutrašnjim sagorijevanjem do elektromobilnosti'.
Njemački proizvođači automobila već se bore s više problema odjednom: Visokim troškovima proizvodnje, sporijom potražnjom za električnim autima u dijelu Europe, jakom konkurencijom iz Kine i velikim ulaganjima u novu tehnologiju, prenosi SEEbiz. No najnovije brojke pokazuju da se pritisak ne osjeća samo u upravama velikih koncerna, nego i u radionicama, fabrikama i dobavljačkom lancu.
Za Hrvatsku i ostatak Evrope to je važna vijest jer njemačka autoindustrija nije izoliran sustav. Ona utječe na hiljadedobavljača, logističkih firmi i radnih mjesta diljem kontinenta. Ako se u Njemačkoj reže proizvodnja i smanjuje broj zaposlenih, posljedice se mogu preliti i na druge zemlje povezane s automobilskim sektorom.
Bivši radnici Krivaje pred zgradom Vlade FBiH, traže rješenja za njihov status
