Osam najvećih mitova o električnim automobilima

Svaki veliki proizvođač automobila obećao je da će električna vozila postati glavni – ili, u nekim slučajevima, jedini – automobilski proizvod u budućnosti, potpuno odbacivši automobile na gorivo. Međutim, kako trenutno tržište električnih vozila ostaje konkurentno, a rast potražnje usporava, neki koriste hibride kao zaštitu.

Amerikanci su, na primjer, i dalje skeptični prema ovoj tehnologiji uprkos njenom porastu popularnosti u posljednjih nekoliko godina. Za to je djelimično kriva kombinacija zabluda i otvorenih mitova o električnim vozilima, posebno jer su proizvođači automobila i njihovi partneri poboljšali svoje modele.

Evo osam od tih mitova – i, što je još važnije, zašto su mitovi:

Mit 1: EV imaju veći ugljični otisak

Iako električna vozila ne koriste fosilna goriva za napajanje kao što to rade automobili na benzin, i dalje postoje emisije koje su uključene u njihovu proizvodnju. Međutim, to ne znači da su jednako loši – ili gori – od svojih kolega na fosilna goriva.

Električni automobili zahtijevaju šest puta više minerala nego tipično vozilo, koje će zahtijevati mnogo više rudarenja u budućnosti. Dobijanje tih minerala natjeralo je proizvođače automobila da se oslone na lance snabdijevanja koji mogu zavisiti od rizične tehnologije i, što je još alarmantnije, zaraženi su prisilnim radom.

Prije nego što se uzmu u obzir emisije iz rudarstva, proizvodnje, punjenja goriva i odlaganja starih automobila, električna vozila emituju manje od trećine emisija u poređenju s vozilima na gorivo. Kada se uračunaju ti faktori, fosilna goriva i dalje stvaraju oko dvostruko više ugljika, prema The Washington Postu.

Mit 2: EV baterije nisu dugotrajne

Jedna od češćih zabluda o baterijama za električna vozila je da ne traju dugo i da ih je potrebno mijenjati svakih pet ili više godina.

Prema Car and Driver-u, svaki proizvođač automobila sa električnim vozilom koji se trenutno prodaje nudi baterije sa najmanje osam godina garancije na 100.000 milja, prenosi Investitor me. Ministarstvo energetike SAD procjenjuje da će većina baterija trajati duže, sa vijekom trajanja između 12 i 15 godina.

Na kraju, to bi moglo značiti da će neke baterije u potpunosti nadživjeti obične automobile. Prosječno vozilo u SAD staro je rekordnih 12,6 godina, prema S&P Global Mobility .

Kineska kompanija za baterije Contemporary Amperex Technology Co Ltd (CATL) nedavno je lansirala EV bateriju sa 15-godišnjim životnim vijekom i sposobnošću da pređe 932.000 milja (skoro 1,5 miliona kilometara). Firma je sarađivala sa Stellantisom, Ford Motor Co, Volkswagenom, Teslom, BMW-om i drugim proizvođačima automobila.

Mit 3: EV baterije završavaju na deponijama

Većina odraslih Amerikanaca (71%) zabrinuta je da će EV baterije završiti na deponijama, prema studiji Ascend Elements-a, proizvođača baterija iz Masačusetsa. Više od polovine ispitanika reklo je da će opasni otpad završiti na “toksičnim” deponijama.

Uopšteno govoreći, to nije slučaj.

Za početak, neki ljudi vole da drže svoje stare baterije kao dodatni izvor energije. Sve dok još ima preostale energije, ta baterija se može koristiti za skladištenje energije iz solarnih panela, navodi National Grid.

Najčešće ih šalju recikleri automobila firmama koje ih rastavljaju zbog njihovih dijelova i metala, poput nikla i litijuma. Baterijske ćelije mogu biti vrijedne zahvaljujući skupim mineralima u njima, što je dovelo do toga da neke firme iskoriste recikliranje kao poslovnu priliku.

Jedna od najvećih kompanija za reciklažu EV baterija je Redwood Materials, startup koji je 2017. pokrenuo bivši zaposleni Tesle i glavni tehnološki direktor JB Straubel. Kompanija reciklira ekvivalent od 25.000 istrošenih baterija za EV svake godine, prema Bloomberg News-u, i udružila se s proizvođačima automobila poput Forda i Volkswagena.

Mit 4: EV će uništiti električnu mrežu

Očekuje se da će potražnja za električnom energijom porasti oko 4% ove godine, u odnosu na 2,5% u 2023. godini, što predstavlja najveću godišnju stopu rasta od 2007. godine, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u julu.

Dio tog povećanja je zbog rastuće prodaje električnih vozila, od kojih je 1,4 miliona prodato u SAD prošle godine. Što više EV bude na putu, biće potrebno više električne energije da bi se zadovoljila ta potražnja. Srećom, izgleda da nacionalna mreža neće biti mnogo pogođena, pod pretpostavkom da proizvodnja energije nastavi da raste u narednih nekoliko decenija.

Consumer Reports je prošle godine otkrio da će biti potrebno do otprilike 2050. godine da sva vozila na putu budu električna, čak i ako su svi novi automobili prodani do 2035. budu EV. Do tada bi potražnja za električnom energijom vjerovatno porasla za 1,1 bilion kilovat sati, ili 26%, u poređenju sa potražnjom 2023.

U prosjeku, ta potražnja za električnim vozilima zahtijevala bi rast proizvodnje električne energije za samo 1% svake godine, znatno ispod prosječne godišnje stope rasta.

Mit 5: EV imaju veći rizik od zapaljenja

Jedna od najstrašnijih stvari koju vlasnik automobila može zamisliti je vjerovatno da im se vozilo zapali – posebno dok su za volanom. Taj strah je pojačan zahvaljujući litijum-jonskim baterijama koje se koriste u električnim vozilima, koje su izazvale izvjesnu uzbunu.

Srećom, električna vozila zapravo nijesu toliko u opasnosti da se zapale. Ili barem ne toliko kao vozila na gorivo.

Na svakih 100.000 prodatih električnih vozila, dogodi se samo 25 požara, navodi Kelly Blue Book, pozivajući se na analizu podataka Nacionalnog odbora za sigurnost u saobraćaju. Hibridi su bili uključeni u oko 3.475 požara na svakih 100.000 prodatih, dok su automobili na fosilna goriva imali udio od 1.530 na svakih 100.000 zapaljenih auta.

Ono što može biti zabrinjavajuće je moć plamena uzrokovanog požarom akumulatora EV, kako su vatrogasci u Kaliforniji nedavno otkrili.

Bilo je potrebno oko 50.000 galona vode – i pozivanje aviona da baci usporivač požara – na Tesla Semi da bi se ugasio plamen izazvan padom. Ta baterija je dostigla temperaturu od 1.000 stepeni Farenhajta (537 po Celzijusu, primjedba Investitor.me) dok je bila u plamenu. 2021. NTSB je rekao da požari visokonaponskih EV baterija predstavljaju sigurnosni rizik za one koji prve reaguju i nazvao je trenutne smjernice proizvođača neadekvatnim.

Mit 6: EV nemaju dovoljan domet

Anksioznost zbog dometa – poznata i kao anksioznost prilikom punjenja – je strah da će automobil ostati bez energije prije nego što stigne do sljedeće stanice za punjenje. To je bio jedan od najčešćih i upornih problema koji sputavaju potrošače da pređu na EV. Prema nedavnoj anketi, otprilike polovina odraslih Amerikanaca navela je zabrinutost oko dometa kao razlog za odustajanje od kupovine EV-a.

Sjeverna Amerika trenutno ima 213.021 javnih i privatnih priključaka za punjenje i 78.377 stanica za punjenje, prema Ministarstvu energetike. Ali zemlja treba to pomnožiti sa šest da bi postigla punu elektrifikaciju do 2040-ih.

Ali, dok su poboljšanja infrastrukture za punjenje u Sjevernoj Americi prijeko potrebna, većina ljudi zapravo ne mora biti zabrinuta. Od početka 2024. postoji najmanje 30 EV modela koje američki potrošači mogu kupiti i koji mogu preći 300 milja (oko 480 kilometara, primjedba Investitor.me) ili više s jednim punjenjem, kako je Bloomberg News objavio u martu. Još 20 će biti u prodaji do kraja godine.

Mit 7: EV-ovi su preskupi

Pedeset i devet posto ispitanika u anketi više od 6.200 odraslih Amerikanaca u junu reklo je da su visoki troškovi glavni razlog zašto nijesu usvojili EV, dok je još 23% reklo da je to manji razlog, navodi Associated Press, pozivajući se na Centar za istraživanje javnih poslova (NORC) i Institut za energetsku politiku Univerziteta u Chicagu, koji je sproveo istraživanje.

Ali, uglavnom, električna vozila su mnogo bliža cijeni hibridnih automobila i automobila na gorivo nego što mnogi misle. Mada, taj jaz nije lako vidljiv na prvi pogled.

Prosječni EV je u julu koštao 56.575 dolara, u poređenju sa 48.166 dolara za sva nova vozila, prema najnovijim podacima Kelly Blue Book-a. To je velika razlika, koja iznosi 8.409 dolara, iako je smanjena zahvaljujući podsticajima proizvođača automobila i vladinim poreskim olakšicama.

Međutim, zagovornici tvrde da potrošači moraju gledati dalje od početnih troškova kupovine automobila, često ukazujući na troškove posjedovanja i održavanja EV. Vlasnici električnih vozila troše oko 300 dolara manje na održavanje od potrošača s vozilima na gorivo i izbjegavaju dio redovnog održavanja koje je potrebno klasičnim automobilima.

Mit 8: EV su preteška za puteve

Električna vozila su — u gotovo svakom slučaju — teža od svojih kolega na gorivo. U prosjeku su 30% teži od automobila na koje smo navikli, prvenstveno zbog svojih baterija, koje su znatno veće i teže od konvencionalnih akumulatora za automobile zbog potrebe da skladište više energije.

Pogledajte Hyundaijev Kona crossover SUV, koji ima težinu praznog vozila od oko 3.005 funti (1,5 tona), više od 560 funti (250 kg) manje od njegovog električnog ekvivalenta. Fordov električni kamion F-150 Lightning težak je 6.015 (2,7 tona) funti u poređenju sa F-150 XL od 4.391 funti (nepunih 2 tone).

Ta težina je dovela do nekih — prenaduvanih — zabrinutosti da putevi neće moći da se nose. Iako će postojati određeni uticaj na životni vijek puteva i mostova, efekti će vjerovatno biti manji u cjelini, što će smanjiti rok trajanja za jednu ili dvije godine. Federalna ograničenja težine dozvoljavaju vozilima koja teže čak 80.000 funti (36 tona) – uključujući teret – na putu i stavljaju čak 20.000 funti (devet tona) težine na jednu osovinu, što je ključni faktor u tome koliko će put biti oštećen.