Bh. kompanija na GS1 konferenciji u Sarajevu predstavila digitalni pasoš proizvoda

U okviru teme „Cirkularna ekonomija i Digitalni pasoši proizvoda“, Alma Ras d.o.o. Olovo predstavila je pilot projekat „Bijela majica koja priča priču“, pokazujući inovacije u skladu s EU regulativama i potrebama kupaca.

Kako je istakla Nermina Kadrić, marketing manager kompanije Alma Ras, inovacije su nešto što nije samo ključno već i neophodno za preživljanje.

- Svaki proizvod kompanije Alma Ras priča priču. Naši proizvodi nisu samo tkanine i šalovi, iza svih naših proizvoda stoje sati predanosti, posvećenosti, truda i prije svega ljubavi naših vrijednih šivačica, ali i stručnosti, profesionalnosti i dosljednosti svih naših uspolenika, naglašava Nermina Kadrić.

Ona smatra da će digitalni pasoši unaprijediti poslovanje na način kako su zapravo i osnovne vrijednosti ove kompanije, a to je prije svega transparetno poslovanje. Što znači da će svi korisnici imati uvid praćenjem putem QR koda proizvoda kompanije Alma Ras imati proizvod procesa nastanka jednog proizvoda.

Šta je digitalni pasoš proizvoda?

- Za digitalni pasoš veže se ono što mi kao pojedinci, ali i kompanije radimo i kako se ponašamo. Način na koji uništavamo planetu sa svim našim aktivnostima – ističe Haris Poturković, viši stručni saradnik za tehničke poslove GS1 BiH.

On ističe da nevjerovatno zvuči podatak da na godišnjem nivou, mi kao pojedinci odbacimo dvije milijarde tona robe i to je otpad koji ide u nepovrat. Još impozantnije zvuči podatak da 99% onoga što kupimo, odbacimo u roku od šest mjeseci.

- Odlučeno je da tu tzv. linearnu ekonomiju (proizvod: iskoristi/odbaci) pokušamo na neki način zakriviti, odnosno ono što odbacujemo možemo reciklirati, možda ponovno koristiti ili čak ponovno prodavati – kaže Poturković.

Smatra da više nije dovoljno da se kompanijama savjetuje odgovorno ponašanje, ali ni pojedincima.

- Kompanija zasadi drvo, objavi sliku na Facebook-u i to je gotova priča, smatraju da je to odgovorno poslovanje. To prosto više tako ne ide. Sada vlasti kako na državnim, tako i na regionalnim nivoima su počele sve više vršiti pritiske kroz različite regulative i tjerati kompanije da se odgovornije ponašaju prema našoj planeti.

Cilj EU je do 2050. godine postojanje „Zero emisija stakleničkih gasova“, pa u okviru toga nalazi se niz regulativa i aktivnosti kako bi se uspješno došlo do tog cilja. Jedna od tih regulativa je i Ecodesign for Sustainable Product. Regulativa postoji već duži niz godina, sad je samo unaprijeđena i obuhvata sve veći broj proizvoda, odnosno sektora industrije.

- Ova regulativa upravo spominje digitalni pasoš proizvoda. Njega je teško definisati jer ima previše definicija. Ali u suštini, za njega se 'veže' da svaka kompanija koja plasira proizvod na tržište EU mora imati određen set struktuiranih podataka koji su vezani za taj proizvod, tj. duž čitavog lanca snadbijevanja pa čak i poslije prodaje, koji će biti povezan sa jedinstvenom identifikacijom tog proizvoda i elektronski dostupan kroz neki određeni nosioc podataka. On već stupa na snagu – ističe Haris Poturković.

Kako naglašava, svaki različit proizvod imat će drugačiji pasoš proizvoda jer se za njega veže drugačijih deset podataka. Prvi na udaru je tekstil, zatim deterdženti, gume, igračke, slijedi građevinski materijal, željezo i čelik, te industrijske baterije.

Do 2030. godine predviđa se postojanje čak 14 milijardi digitalnih pasoša

- To se čini dalekim, ali nije. Svi polahko trebaju početi razmišljati u tom smislu, edukovati se, provjeravati kakvi su to podaci vezani za sektor u kojem se oni nalaze – kaže Poturković.

Kompanija Alma Ras radi na inovacijama, na održivom poslovanju, na novim trendovima... U 2022. godini instalirali su dvije fotonaponske elektrane snage 500 KW, primijenili različite softvere za energetski mendžament, spriječeno je emitovanje 220 tona CO2 od instalacije fotonaponskih elektrana...

- Kao kruna svih projekata koje je kompanija Alma Ras uradila, pojavila se saradnja sa GS1 i to na ovom digitalnom pasošu. Prilikom posjete jednom sajmu u Njemačkoj, vidjeli smo da se o tome puno priča i da to dolazi baš brzo. Nakon toga pojavila se ova saradnja i napravili smo naš digitalni pasoš – kaže Ali Agbar Mašić, Project manager Alma Ras.

On spominje i probleme na koje su nailazili prilikom projekta. Jedan od tih je informacija od dobavljača koju je teško bilo prikupiti, zatim gdje je materijal nastao, kako je došao do njihovih proizvodnih pogona itd.. Smatra da te informacije moraju biti transparetne.

- Problem sa kojim smo se susretali, ali i sa kojim ćemo se susretati jeste svakako povezivanje ove platforme sa ESPR sistemom, gdje ćemo imati veliki broj artikala, koje ćemo morati obuhvatiti ovim pasošem i to će biti veoma teško odraditi. Ovo je naš prvi pilot projekat i smatram da idemo u dobrom smjeru – naglašava Mašić.

Šta zapravo predstavlja Digitalni pasoš u praksi?

Posjetioci GS1 konferencije imali su priliku skeniranjem QR koda vidjeti njihov prvi digitalni pasoš. Prikazan je set podataka – osnovni/statični podaci, od kompletnog sastava materijala koji je korišten, zatim lanac snadbijevanja, do toga ko su dobavljači, odakle dolazi materijali, koje je zagađanje koje su napravili prilikom nabavljanja tih silnih materijala...

- Ovo je isječak iz te regulative koji sam pokrenuo, Ecosystem for Sustainable Product. Vidimo da se tu spominju nekoliko različitih stvari, ali bitno je istaci GTIN, decentralizaciju podataka, upotrebu međunarodnih otvorenih standarda... Što znači, da ako imate neku majicu, potrebno je da imate jedinstvenu identifikaciju tog proizvoda, globalnu. Zatim da imate jedinstvenu identifikaciju svih učesnika u lancu snadbijevanja, odakle je nešto došlo, gdje se proizvelo, kome se isporučilo, gdje će se prodavati i na kraju gdje će se reciklirati, da omogućite digitalni pristup pomoću nosioca podataka nekakvom setu podataka koji su vezani za taj proizvod. U tom početku proizvodnje plasmana na proizvod, isti ti podaci se prate dalje u lancu snadbijevanja – ako se odnese na popravku, na reciklažu, da to sve ostane zapisano. Upravo kao naši pasoši, gdje imamo svaki pečat granice koju smo prešli – kaže Haris.

Skenirani kod je generisan sa GS Digital Link Standardom – prostije rečeno skeniranjem 'zaljubili' smo tradicionalni bar kod i internet, pa se kao rezultat dobila jedinstvena identifikacija proizvoda.

- Bar kod 387, tj 13 cifri proizvoda će povezati nas sa određenim destinacijama na internetu sa digitalnim pasošem proizvoda, ali i sa nekim drugim. Zato jer je ovo standard kojem se mogu prilagođavati i kreatori mobilnih aplikacija, pa će oni koristiti isti taj jedinstveni ključ kako bi vas odveli na svoju lokaciju. Digital link standard može pokazati sastav proizvoda, nutritivne vrijednosti ako govorimo o hrani, korisničko uputstvo i još beskonačno drugih mogućnosti – ističe Poturković.

Šta je bar kod radio zadnjih 50 godina?

- Uzmemo majicu koju želimo, odnesemo na kasu, skeniramo i prodavnica nam naplati taj proizvod. Nakon što smo nosili majicu određeni broj godina, ukoliko želimo da se ponašamo odgovorno, nakon dvije godine istu tu majicu možemo odnijeti u centar za reciklažu, skenirati isti kod o kojem govorimo i dobit ćemo informaciju kako taj proizvod može biti uspješno recikliran – zaključuje Poturković.