Mnoge firme razmatraju prelazak na efikasnije tehnologije i smanjenje karbonskog otiska

Jedan od najupečatljivijih primjera slabljenja ekonomije je kriza u Volkswagenu, kompaniji koja je nekada bila sinonim za njemački prosperitet. Volkswagen je, podsjetio je Mališević, još 2023. godine počeo pokazivati znakove slabljenja i krize koja je kulminirala 2024. do te mjere da su se u rješavanje problema uključili sindikati i država.

Kriza u Njemačkoj, dodao je Mališević, vidljiva je i izvan automobilske industrije, odnosno cijela ekonomija je u fazi stagnacije. Stopa rasta zemalja EU je niska, a poznato je da se većina roba iz BiH izvozi na tržište EU.

- Proizvođači automobilskih dijelova u BiH rade za mnoge dobavljače i brendove u EU, ali i šire i time su smanjili rizike koje donosi vezanje za jednog kupca. Pojedine kompanije su ostvarile i rekordne rezultate, a ima i nekih koji su imali smanjen obim narudžbi i izvoza – naveo je Mališević.

Prema informacijama kojima raspolaže Privredna komora Federacije BiH, zonu EU u 2025. godini očekuje skroman rast, a i ekonomija BiH će imati slične trendove kao i 2024. godine. Mališević je dodao da se nadaju smirivanje geopolitičkih kriza u toku 2025. godine, te da će druga polovina godine ipak donijeti djelimičnu stabilizaciju.

Velika promjena koncepta automobilske industrije odnosno prelazak sa motora na unutrašnje sagorijevanje (SUS) na električne automobile ima globalni uticaj, pa tako i na bh. proizvođače automobilskih dijelova.

- Priča o postepenom ukidanju vozila sa SUS motorima je stara više godina i bh. kompanije su prilično spremne dočekale te promjene. To je još jedan izazov koji je stavljen pred kompanije, ali sa druge strane predstavlja priliku za modernizaciju i diverzifikaciju proizvodnje, ulaganje u nove tehnologije i prilagođavanje globalnim ekološkim zahtjevima. Firme koje uspiju brzo da se adaptiraju mogu iskoristiti prednosti ovog globalnog trenda – dodao je Mališević.

U BiH, kako je kazao, postoji nekoliko primjera kompanija koji su se prilagodili i počeli sa proizvodnjom dijelova za električna vozila.

Poznato je da je kompanija iz Travnika razvila i proizvela dostavno električno vozilo, kompanije iz Sarajeva električni skuter, punjač za električne automobile, prenosi Fena.

- Mnoštvo je pozitivnih primjera koji govore da bh. kompanije imaju veliki potencijal za inovacije i za proizvodnju u skladu sa trendovima na tržištu. Kompanije su to brzo prepoznale i krenule odavno u sferu proizvodnje komponenti, ali i cjelovitih rješenja u automobilskoj industriji – dodao je Mališević.

Mnoge firme, posebno iz sektora energetske industrije, proizvodnje čelika i cementa, prema njegovim riječima, razmatraju prelazak na efikasnije tehnologije i smanjenje karbonskog otiska kako bi izbjegle potencijalne takse na emisije ugljen-dioksida. Uvođenjem ekološki prihvatljivih praksi kao što je upotreba obnovljivih izvora energije i optimizacija procesa proizvodnje u cilju smanjenja emisija su samo neki od načina za smanjenje troškova takse.

- Kompanije su počele ulagati u sisteme za praćenje i upravljanje emisijama CO2 kako bi ispunili neophodne zahtjeve. Važno je napomenuti da je prije godinu dana počeo proces izrade izvještaja o emisijama CO2. Neophodno je da svi koji će imati obavezu od 1. januara 2026. godine plaćanja CBAM takse da planiraju svoje poslovne strategije u pravcu smanjenja ekološkog uticaja i povećanja energijske efikasnosti. Plaćanje takse će smanjiti konkurentnost bh. proizvoda na tržištu EU – rekao je Mališević.

Prema CBAM izvještavanju obavezni su industrijski sektori koji imaju visoke emisije ugljen-dioksida gdje dijelom spadaju i proizvođači automobilskih dijelova.

-Još ima nepoznanica u vezi takse, kao i procedura koje će biti neophodno proći kako bi se ispunile obaveze za oslobađanje od plaćanja takse. Vjerujemo da će nadležni organi u BiH na vrijeme poduzeti sve potrebne radnje kako bi se privrednicima olakšala tranzicija ka smanjenju karbonskog otiska – rekao je Mališević Feni.