Navodi se kako će se u prvom scenariju “prolaska kroz ušicu igle” privreda europodručja polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od dva posto.
Hrvatsko udruženje banaka objavila je “HUB Analize 78: Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024.” gdje se istražuju dva ekonomska scenarija u europodručju za ovu godinu i početak 2025., odnosno predviđa se daljnje kretanje inflatornih pritisaka i kamatnih stopa za koje se ističe da počinju padati.
To bi, smatraju analitičari HUB-a, približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s četiri posto na 3,5 posto.
Nadalje, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ESB-a past će za 35 baznih bodova više zbog primjene novog operativnog okvira za vođenje monetarne politike od rujna 2024. U tom scenariju, predviđa se, zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih stopa.
U drugom scenariju nastavit će se “ljuljanje” privrede europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije.
“ESB će konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje, a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji. U tom slučaju, smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do tri posto oko kraja ove godine neće predstavljati iznenađenje”, kaže se u analizi HUB-a.
Dualni mandat ESB-a mogao bi, navodi se, doprinijeti ujednačavanju mehanizma monetarne transmisije. Prethodni ciklus rasta kamatnih stopa, stoji u analizi, potvrdio je koliko je transmisijski mehanizam fragmentiran duž nacionalnih granica, a to se u protekle dvije godine najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja vidjelo kroz veoma različite nacionalne brzine prijenosa promjena kamatnih stopa na depozite i kredite.
Hrvatska je imala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa u europodručju za gotovo sve vrste kamatnih stopa, osim za prinose državnih obveznica. Ta je pojava prvi puta prikazana u HUB Analizi broj 76 iz aprila 2023., a sada je potvrđena analizom kamatnih stopa do početka 2024. kada su kamatne stope tržišta depozita i kredita već pokazale tendenciju stabilizacije na kraju ciklusa rasta, prenosi Poslovni dnevnik.
“Sada vrlo vjerovatno počinje ciklus pada kamatnih stopa. Postavlja se pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope? Nema razloga za očekivanje da bi se brzina kamatnog prijenosa mogla odjednom promijeniti. Odgovor je stoga vjerovatno potvrdan; spor prijenos će se nastaviti. Tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim privrednim rastom nego u europodručju koji će se po svemu sudeći nastaviti”, zaključuje se u Analizi HUB-a.
Zakon o neradnoj nedjelji stupa na snagu, ovo su upute za trgovce u FBiH
