Bundesbank upozorava: Rastu rizici za njemačke banke, prijetnje dolaze s više strana
Njemačke banke suočavaju se sa sve većim rizicima zbog kibernetičkih napada, rasta broja stečajeva i mogućih potresa na finansijskim tržištima, upozorava njemačka centralna banka Bundesbank.
Riječ je o svojevrsnom pokazatelju stanja bankarskog sektora. Bundesbank svake godine u Frankfurtu objavljuje Izvještaj o finansijskoj stabilnosti, kojim procjenjuje stanje njemačkog finansijskog sistema. Posljednja procjena pokazuje da su rizici u porastu.
Prema ocjeni njemačke centralne banke, prijetnje finansijskom sistemu veće su nego prethodnih godina, izjavio je član uprave Bundesbanka Michael Theurer predstavljajući najnoviji izvještaj.
"Vidljivi su jasni znakovi upozorenja", poručio je Theurer.
Kao jedan od primjera naveo je sve učestalije i sofisticiranije kibernetičke napade, čiju razornu snagu i brzinu dodatno povećava umjetna inteligencija.
"Naravno da je opasno ako zbog toga dođe do zastoja u platnom prometu ili krađe osjetljivih podataka klijenata", upozorio je Theurer.
Prema njegovim riječima, banke su već prepoznale ovaj problem, ali moraju što prije otkloniti nedostatke u svojim sigurnosnim sistemima. Istakao je da su kreditne institucije posljednjih godina ostvarile dovoljno dobiti da dio sredstava ulože u unapređenje IT infrastrukture.
"Njemačke kreditne institucije u cjelini dobro su kapitalizirane i raspolažu dovoljnim vlastitim kapitalom", kazao je Theurer, ocjenjujući da je njemački finansijski sistem generalno otporan.
Rastu rizici od nenaplativih kredita
Theurer smatra da banke moraju biti oprezne i zbog sve većeg broja nenaplativih kredita.
"Broj stečajeva preduzeća najveći je u posljednjih nekoliko godina", rekao je član uprave Bundesbanka.
Banke su direktno izložene ovom problemu jer su upravo tim kompanijama odobravale kredite. Osim toga, preduzeća koja se suočavaju s finansijskim poteškoćama često pribjegavaju otpuštanju radnika, što povećava rizik da pojedinci neće moći redovno izmirivati vlastite kreditne obaveze, prenosi SEEbiz.
Udio problematičnih kredita kontinuirano raste od sredine 2025. godine.
Zabrinutost izazivaju i kretanja na berzama, posebno snažan rast vrijednosti dionica kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom.
"Vlada prava zlatna groznica oko umjetne inteligencije, odnosno kompanija povezanih s ovom tehnologijom", upozorio je Theurer, dodajući da njihove dionice na berzama bilježe sve veće vrijednosti, što povećava opasnost od korekcije cijena.
U najgorem scenariju, takva korekcija mogla bi izazvati lančane posljedice na globalnom finansijskom tržištu, posebno ako dođe do pucanja tržišnih balona u koje su se pretvorile vrijednosti pojedinih dionica.
Prvi nagovještaji takvog razvoja događaja pojavili su se prije otprilike sedmicu, kada su se otvorila pitanja o isplativosti poslovanja kompanija iz sektora umjetne inteligencije nakon pobjede demokrata na nedavnim izborima u SAD-u. Bundesbank upozorava i na mogućnost da se eventualni problemi preliju na njemačke banke.
Sve veći rizik predstavljaju i državne obveznice
Dodatni izazov predstavljaju državne obveznice zemalja Evropske unije, koje mnoge kreditne institucije posjeduju kao dio svoje imovine.
U Izvještaju o finansijskoj stabilnosti upozorava se na rast zaduženosti pojedinih država, zbog čega bi vrijednost njihovih obveznica mogla dodatno oslabiti.
Na to upozorava i Emanuel Mönch, stručnjak za finansijska tržišta s Frankfurtske škole za finansije i menadžment.
Iako zasad ne smatra da postoji neposredna opasnost od nove dužničke krize u eurozoni, upozorava da je situacija osjetljiva.
"Situacija je vrlo krhka, prije svega u Francuskoj, koja je veoma zadužena", kazao je Mönch.
Prema njegovoj ocjeni, ključno je hoće li Francuska uspjeti stabilizirati političke prilike i dovesti javne finansije u red. Predsjednički izbori u toj zemlji zakazani su za april naredne godine.
Banke u sjeni izvan su strogog regulatornog nadzora
Osim tradicionalnih banaka, dodatni izvor rizika predstavljaju i takozvane banke u sjeni. Ovaj pojam obuhvata investicijske fondove, penzijske fondove, privatne zajmodavce, lizing-kompanije i trgovce vrijednosnim papirima, objašnjava Mönch.
Ove institucije često obavljaju poslove slične bankarskim, ali nemaju bankarske dozvole i ne podliježu istim regulatornim pravilima. Uprkos tome, čvrsto su povezane s njemačkim finansijskim sistemom.
Bundesbank upozorava da je riječ o sektoru koji bilježi snažan rast, ali je i dalje nedovoljno reguliran.
Za pravilnu procjenu rizika potrebno je prikupiti više podataka o njegovom poslovanju i unaprijediti međunarodnu saradnju, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Iz Bundesbanka ističu da trenutno imaju vrlo ograničen uvid u značajan dio ovog sektora, što dodatno otežava procjenu potencijalnih prijetnji finansijskoj stabilnosti.