ECB smanjila ključne kamatne stope

Odluka o smanjenju kamate na novčani depozit, odnosno stope kojom Savjet usmjerava monetarnu politiku, zasniva se na novoj ocjeni inflatornih izgleda, dinamike bazne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.

U saopštenju ECB se navodi da dezinflacija dobro napreduje i da je inflacija nastavila da se kreće uglavnom u skladu sa projekcijama stručnjaka Eurosistema.

„Najnovije projekcije eksperata ECB uglavnom potvrđuju prethodnu ocjenu inflatornih izgleda. Naime, oni sada predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,3 posto u 2025. godini, 1,9 posto u 2026. i dva procenta u 2027. Ukupna inflacija revidirana je naviše za 2025. zbog snažnije dinamike cijena energije. U vezi sa inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,2 posto u 2025, dva posto u 2026. i 1,9 procenata u 2027′′, ističu iz centralne banke.

Većina mera bazne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizovati, i to postojano, na nivoima oko srednjoročnog cilja Upravnog savjeta od dva posto. Domaća inflacija je i dalje visoka, i to u prvom redu zato što se plate i cijene u određenim sektorima još prilagođavaju prošlom velikom povećanju inflacije sa znatnim vremenskim razmakom.

Međutim, rast plata smanjuje se u skladu sa očekivanjima i dobit djelimično neutralizuje njegov uticaj na inflaciju, prenosi Bankar me.

Restriktivnost monetarne politike primjetno se smanjuje: zbog smanjenja kamatnih stopa pojeftinjuje zaduživanje za preduzeća i domaćinstva i povećava se rast kredita. Istovremeno je ublažavanje uslova finansiranja otežano jer prošla povećanja kamatnih stopa nastavljaju da se prenose na postojeće zajmove, a kreditiranje je, uopšteno govoreći, i dalje slabo.

„Privreda se suočava sa kontinuiranim izazovima, pa su projekcije rasta ponovno revidirane naniže: na 0,9 posto za 2025. godinu, 1,2 posto za 2026. i 1,3 posto za 2027. Revizije naniže za 2025. i 2026. proizlaze iz slabijeg izvoza i kontinuirane slabosti ulaganja, koji su djelimično posljedica velike neizvjesnosti povezane sa trgovinskim politikama i sa ekonomskim politikama uopšte. Očekuje se i dalje da će rast realnih dohodaka i postupno slabljenje utjecaja prošlih povećanja kamatnih stopa dati glavni doprinos povećanju potražnje, koje se očekuje sa vremenom“, navodi se u saopštenju ECB.

Također se ističe da se Upravni savjet odlučno zalaže za to da se inflacija stabilizuje, i to postojano, na srednjoročnom ciljnom nivou od dva posto. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uslovima sve veće neizvjesnosti, na svakom sastanku će se primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima.

Odluke Upravnog savjeta o kamatnim stopama zavisit će, kao i u prethodnom periodu, od njegove ocjene inflatornih izgleda na osnovu novih ekonomskih i finansijskih podataka, dinamike bazne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravni savjet se ne opredjeljuje unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.