Ključne kamatne stope Evropske centralne banke (ESB) ostat će nepromijenjene: kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 4,50 posto, kamatna stopa za mogućnost prekonoćne posudbe 4,75 posto a kamatna stopa na novčani depozit četiri posto, saopćila je ESB nakon sjednice Upravnog vijeća.
„Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom su potvrdile njegovu prethodnu ocjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda. Inflacija se nastavila smanjivati, u prvom redu zbog niže inflacije cijena hrane i dobara. Smanjuje se većina mjera temeljne inflacije, postupno se smanjuje rast plata, a dobit poduzeća djelomično apsorbira porast troškova rada. Uslovi finansiranja i dalje su restriktivni a prošla povećanja kamatnih stopa još nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. No inflacija cijena usluga i dalje je visoka zbog snažnih domaćih cjenovnih pritisaka“, priopćeno je iz ESB-a.
I dalje je cilj ESB-a povratak inflacije na dva posto i te smatra da su ključne kamatne stope ESB a na razinama na kojima znatno pridonose dezinflaciji koja je u toku.
„Kada bi Upravno vijeće na temelju nove procjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike bilo još uvjerenije da se inflacija postojano približava ciljnom nivou, bilo bi primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. U svakom slučaju, pri određivanju odgovarajućeg nivoa restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima te se ne opredjeljuje unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa“, priopćeno je centralne banke EU.
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosistem više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira, prenose Financije hr.
Upravno vijeće ESB-a namjerava u prvoj polovici 2024. i dalje u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) dok u drugoj polovici godine namjerava mjesečno smanjivati portfelj PEPP a za prosječno 7,5 milijardi eura. Do kraja 2024. godine, ESB će obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP a.
Današnja odluka ESB-a za analitičare u EU je očekivana. Inflacija potrošačkih cijena pala je na 2,4 posto prošlog mjeseca no brzi rast plata, koji ESB vidi kao najveću pojedinačnu prijetnju inflaciji, usporava, tržišta rada omekšavaju, ulaganja su slaba, a bankovno kreditiranje stagnira, što sve ukazuje na daljnji pad cjenovnih pritisaka. Analitičari očekuju smanjenje kamatnih stopa na sjednici u julu.
“Mislimo da je rizik za našu prognozu od 75 baznih bodova smanjenja stopa ove godine nagnut prema gore. Bude li umjerenost plata i dezinflacija u cijenama usluga ubrzani u nadolazećim kvartalima, ne bismo isključili privremeno smanjenje u oktobru, što bi ukupno smanjenje dovelo do 100 baznih bodova”, rekao je za Reuters ekonomist UBS-a Reinhard Cluse.
Jedina komplikacija mogla bi biti ako američka centralna banka (FED) odgodi ublažavanje vlastite politike kamatnih stopa, koja se također očekuje u julu.
ESB inzistira na tome da nezavisno određuje politiku, no produžena divergencija s FED-om, koji tradicionalno određuje tempo globalnoj ekonomiji, mogla bi biti kontraproduktivna.
Brže smanjenje stope ESB-a oslabilo bi euro i povećalo prinose kako sredstva teku preko Atlantika, pa bi tržišta jednostavno poništila dio posla ESB-a.
“Kako vrijeme bude odmicalo i uslovi se normalizirali, uloga razlika u kamatnim stopama između SAD-a i europodručja postat će relativno važnija, a mogli bismo vidjeti da FED-ova kamatna stopa ima veći utjecaj na ESB.”, stoji u bilješci Deutsche Bank.
Zakon koji može promijeniti budućnost zračnog prometa u BiH
Šteta pojasnio: Zašto penali nisu rješenje u slučaju probijanje rokova
