
Evropska centralna banka (ECB) po osmi put smanjuje kamatne stope, u pokušaju da amortizuje udar inflacije usljed tržišnih potresa koje su izazvale carine američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Analitičari, koje je anketirao Bloomberg, očekuju smanjenje kamata na depozite na dva posto, što je smanjenje od 0,25 procentnih poena. Kasnije tokom godine očekuje se još jedno smanjenje, vjerovatno u septembru, kada će efekat carina biti u punoj snazi.
Dok se očekuje slabljenje privrednog rasta u narednim mjesecima, veliki evropski vojni i infrastrukturni izdaci mogli bi da podignu i inflaciju i rast na duže staze. “ECB je u teškoj poziciji“, kaže Jari Stehn, glavni ekonomista za Evropu u Goldman Sachs Reserach. Kako dodaje, banka ima poteškoće da usmjeri monetarnu politiku, jer je teško predvidjeti kako će se situacija oko carina razvijati. Predsjednica ECB Christine Lagarde ne može da signalizira u kom smjeru će se kamatne stope kretati poslije juna.
Globalne trgovinske vode veoma su promjenljive – u četvrtak, njemački kancelar Friedriech Merz sastaje se sa Trumpom u Bijeloj kući, dok će ministri odbrane zemalja-članica NATO raspravljati o povećanju potrošnje na odbranu i podršci Ukrajini. Član upravnog odbora ECB Fabio Panetta je prošle sedmice rekao da je deinflacija “pri kraju”, što ukazuje na moguće promjene u politici ECB.
Ekonomisti očekuju da će ECB sljedećeg mjeseca biti na ljetnjoj pauzi, ali upozoravaju da centralna banka ne može da priušti predug predah. Skoro 30 odsto analitičara sa kojima je Bloomberg razgovarao smatra da upravni odbor ECB može da preskoči samo jedan sastanak, dok četvrtina smatra da mogu da priušte da propuste dva. Trgovci se klade da će kamatne stope još jednom biti prilagođene između septembra i ljetnje pauze, čime bi se depozitna kamatna stopa podigla na 1,75 odsto, što je donja granica neutralnog raspona, koji niti stimuliše, niti ograničava privredu.
Kakve su projekcije kretanja kamatnih stopa
Analitičari predviđaju da će ECB u velikoj mjeri držati svojih prethodnih projekcija, iako je Trump iz korijena promijenio svjetsku ekonomiju, prenosi Bankar me. Euro je znatno jači nego u martu, a struja jeftinija, što stvara pritisak da se smanje i druge cijene, a predstavlja i olakšanje za firme, koje pate od slabe potražnje. Evropska privreda je u prvom kvartalu zabilježila veći rast nego što se očekivalo, zato što su kompanije-izvoznici požurile da isporuče robu prije nego što carine stupe na snagu.
Trump prijeti da će od 9. jula, kada ističe rok za pregovore Amerike sa trgovinskim partnerima, uvesti carine do čak 50 odsto na evropsku robu. Evropska unija (EU) priprema kontramjere, koje mogu da dovedu do dodatnog povećanja carina, ali i do pregovora o postizanju održivog sporazuma. Gotovo je nemoguće predvidjeti ishod pregovora, koji će biti ključni za projekcije kretanja u eurozoni. Kako bi se pripremila, ECB je razradila nekoliko mogućih scenarija, koje će predstaviti u četvrtak.
Politika i buka
Odluka ECB saopštena je na dan, kada su u Briselu i Washingtonu zakazani važni sastanci. Ministri odbrane 32 članice NATO okupljaju se u glavnom gradu Belgije kako bi se pripremili za ključni samit kasnije ovog mjeseca. Trump od Evrope zahtijeva da poveća vojnu potrošnju na pet odsto BDP-a, što će se vjerovatno i dogoditi, a posledice će se osjetiti širom evrozone.
Merz, novi njemački kancelar, najavio je da bi podržao takav korak. On će se u četvrtak sastati sa američkim predsjednikom u Bijeloj kući, što je događaj sa visokim ulogom koji ima potencijal da ublaži – ili pooštri – Trumpov stav prema najvećoj evropskoj ekonomiji i EU.
Lagarde je suočena sa pitanjem u kom formatu ECB planira da sarađuje sa šefom slovačke centralne banke Peterom Kazimirom, koji je prošle nedjelje osuđen za korupciju, a planira žalbu. Tu je i pitanje da li će Lagarde napustiti ECB, kako bi došla na čelo Svjetskog ekonomskog foruma. Saopštenja ECB da je Lagarde odlučna da završi aktuelni mandat nisu stala na put nagađanjima da bi mogla da ode prerano.