Prošlog je utorka, pod okriljem kratkog primirja između Izraela i Hamasa, konvoj vozila krenuo kroz ruševine na sjeveru Gaze u jednu od najneobičnijih misija rata: povrat oko 180 miliona šekela u gotovini.
Ova se zaliha novčanica, teška blizu tone i vrijedna 50 miliona dolara, nalazila u dvije podružnice Banke Palestine smještene u dijelovima opkoljene enklave gdje skoro da nema čitavih zgrada i funkcionalnih bankomata.
Dužnosnici Banke Palestine, zabrinuti zbog sve većeg nedostatka gotovine na jugu Gaze, gdje je pobjegla većina od 2.3 miliona stanovnika enklave, vidjeli su primirje kao priliku za vraćanje šekela "zaglavljenih" na sjeveru Gaze koji bi mogli pripomoći u sprječavanju kolapsa privrede, prenosi Index.
Operacija povrata novca, nazvana ConOps-Gaza, zahtijevala je opsežno planiranje: podršku UN-a, stražare, odobrenje iz Izraela i iznimno razrađeni sigurnosni plan. Manji transportni kontejner napunjen je s otprilike 900.000 novčanica. "Bio je to jako neobičan konvoj. Nadrealno, ali neophodno", rekla je za Financial Times osoba koja je bila uključena u logistiku pothvata.
Novčanice su sada dostupne za cirkuliranje u južnoj Gazi, gdje vlasti svakoga dana pokušavaju održati protok novca usprkos intenzivnom izraelskom bombardiranju. Tokom svakodnevnog bombardiranja Gaze zaposlenici banke su privatnim automobilima odlazili do zatvorenih poslovnica, vadili gotovinu iz trezora i punili bankomate.
Palestinske banke pokušavaju ublažiti golemu privrednu krizu u Gazi, gdje se opkoljeno stanovništvo suočava s visokim rastom cijena, nestašicom hrane i stalnom prijetnjom bombardiranja. Čak i prije sukoba, 81 posto stanovništva Gaze smatralo se siromašnim i oslanjalo se na međunarodnu pomoć, prema podacima UN-a.
-Od početka rata sam posudio novce od gotovo svih koje znam, rekao je Iyad Khaled, državni službenik koji je s 10 članova svoje obitelji pobjegao sa sjevera Gaze u južni grad Kan Junis.
Na cijelom teritoriju Gaze nedostaje novčanica i bjesni inflacija. Jako je teško doći do osnovnih potrepština; poput mlijeka u prahu, brašna i soli, a i cijene tih proizvoda su drastično porasle. Svježeg mlijeka nema, jaja su trostruko skuplja nego prije, a cijena brašna se udeseterostručila.
Salvador uveo bitcoin kao službeno sredstvo plaćanja
