Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih finansijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju februara 2024., na osnovi stanja, 43,1 mlrd. eura.
U odnosu na isti period prethodne godine tako je zabilježen rast za 3,7% ili 1,6 mlrd. eura. Na mjesečnom nivou ukupni krediti zabilježili su rast za 0,5% ili 219,6 mil. eura.
Posmatrano po institucionalnim sektorima, krediti općoj državi (udjel od 14,4% u ukupnim kreditima) na mjesečnom su nivou pali za 0,2% ili 15,3 mil. eura. Na godišnjem nivou pad je iznosio 13,7% ili 985,9 mil. eura. Glavnina kredita opće države odnosi na kredite centralnoj državi (86,2%), koji su na kraju februara iznosili 5,4 mlrd. eura (-0,1% mjesečno i -14,4% godišnje). Pri tome se većina kredita centralnoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).
Krediti domaćinstvima iznosili su 22,1 mlrd. eura ili 51,2% ukupnih kredita. Na godišnjem nivou ostvaren je rast za 10,7% ili 2,1 mlrd. eura, dok je na mjesečnoj razini ostvareno povećanje za 0,8% ili 174,3 mil. eura. Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite odnosilo se više od 11 mlrd. eura (ili 49,9% ukupnih kredita plasiranih sektoru domaćinstava).
Dok je na godišnjem nivou rast iznosio 10,8%, u odnosu na januar posmatrani krediti porasli su za 0,6% ili 65,2 mil. eura. S obzirom na to da tekuća kretanja sugeriraju na relativno skromnu potražnju za stambenim kreditima, dvocifrena godišnja stopa rasta posljedica je baznog učinka.
Naime, mjesečni rast kredita u januaru i februaru 2023. bio je relativno skroman (0,1% odnosno 0,3%) s obzirom na to da su se domaćinstva nastojala zadužiti prije očekivanog rasta kamatnih stopa ili pričekati novi (posljednji) krug državnih subvencija u martu iste godine, prenosi SEEbiz.
Druga najveća sastavnica kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski krediti, iznosila je u februaru 37% ukupnih kredita plasiranih domaćinstvima (najviše od maja 2022.). U odnosu na veljaču 2023. godine zabilježen je rast za 12,5% ili 0,905 mil. eura. Postepeno ubrzanje rasta promatranih kredita bilježeno je od početka godine.
Na godišnjem nivou, već je u novembru 2023. rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio rast stambenih kredita. Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za finansijskim pozajmicama. U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plata, za očekivati je nastavak solidne potražnje za promatranim kreditima.
U odnosu na decembar, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 2,2% ili 172,9 mil. eura.
Krediti nefinansijskim društvima, s iznosom od 14,4 mlrd. eura, činili su na kraju februara 33,4% ukupnih kredita, a porasli su na osnovi stanja za 2,6% (+0,4 mlrd. eura) u odnosu na februar prošle godine te za 0,3% (+46,8 mil. eura) u odnosu na januar. U januaru je pad na mjesečnom nivou, prema navodima HNB-a, zrcalio otplatu sindiciranog kredita poduzeća iz energetskog sektora, dok je u februaru i kreditiranje poduzeća ostalo prigušeno.
Usporavanje na godišnjem nivou je evidentirano gotovo tokomcijele prošle godine (izuzev studenog), a nastavljeno je i u 2024. kao posljedica učinka baznog perioda. Kod poduzeća je potražnja skromnija kao odraz porasta zaduženosti poduzeća tokom 2022., dok u istom smjeru vjerovatno djeluje i kontinuirana ekonomska neizvjesnost i njezin utjecaj na investicijske aktivnosti.
Godišnji rast je usporio kod kredita za investicije (s 7,9% na 7,4%) i kod kredita za obrtna sredstva (s 2,6% na 1,4%), dok su ostali krediti nastavili bilježiti pad drugi mjesec zaredom (-2,7%), nakon što je u januaru zabilježen prvi od augusta 2020.
Ostali krediti nefinansijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za finansiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.
Kao ograničavajući faktor kreditiranja poduzeća u prethodnim, ali i u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika, što je vidljivo u pooštrenim uvjetima finansiranja u odnosu na period prije rasta ključnih kamatnih stopa.
Tokom januara i februara prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima iznosila je 5,3% ili 334 baznih bodova više u odnosu na period prije početka pooštravanja monetarne politike ESB-a. S druge strane, domaćinstva su se za stambene kredite zaduživala po prosječnoj kamatnoj stopi od 3,9% ili 10 baznih bodova više na mjesečnom nivou (+164 bb u odnosu na period prije zaoštravanja monetarne politike), dok je prosječna kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite iznosila u februaru 6,2% (-4bb na mjesečnom nivou te +91bb u odnosu na period prije rasta referentnih kamatnih stopa).
Na mjesečnom nivou primjetna je stabilizacija kamatnih stopa i njihovo zadržavanje na nivoima s kraja prošle godine.
Zakon o neradnoj nedjelji stupa na snagu, ovo su upute za trgovce u FBiH
