Nedavna publikacija Svjetske banke (SB) uključuje jedno od najsažetijih i najuvjerljivijih objašnjenja dedolarizacije centralnih banaka i kupovine zlata do danas.
Priručnik o ulaganju u zlato za menadžere imovine napisao je Kamol Alimukhamedov, zamjenik generalnog direktora Centralne banke Uzbekistana i član njihovog investicijskog komiteta.
Pruža sveobuhvatan pregled zlata kao investicionog sredstva, uključujući njegovu tržišnu strukturu i strateške akreditive imovine, kao i njegovu trgovinu, čuvanje, logistiku i računovodstvene prakse. Veći dio teksta predstavlja poznatu teritoriju za ljude koji se bave plemenitim metalima, iako uključivanje statistike i studija do 2023. čini vrijednim ažuriranjem čak i za iskusne investitore u zlato, prenosi Investitor me.
Ono po čemu se Priručnik istinski ističe je njegova čista i nepokolebljiva analiza rastućeg trenda među centralnim bankama da smanje svoje posjede u američkim trezorima dok istovremeno povećavaju postotak rezervi alociranih na zlato.
„U modernoj eri, zlato nastavlja da igra ključnu ulogu u globalnom finansijskom sistemu, služeći kao zaštita od inflacije, sredstvo sigurnog utočišta i rezervna imovina za centralne banke“, napominje Alimukhamedov u uvodu. “Uloga zlata kao rezervnog sredstva za centralne banke bila je značajan pokretač potražnje za plemenitim metalom.”
Autor navodi nekoliko ekonomskih i geopolitičkih izazova koji su poslužili za jačanje pozicije zlata kao sigurnog utočišta, a završava onim koji je pokrenuo trenutni pritisak na dedolarizaciju.
„Poremećaji na tržištu uzrokovani Globalnom finansijskom krizom (GFC) iz 2008. godine, trgovinskim ratom SAD i Kine, Brexitom i pandemijom COVID-19, kao i produženi period negativnih realnih kamatnih stopa i geopolitičke neizvjesnosti uzrokovane finansijskim sankcijama nametnute Rusiji da zamrzne svoje devizne rezerve, pojačala je strateški značaj zlata kao tampon protiv finansijske nestabilnosti.”
On je također ukazao na rezultate istraživanja Svjetskog savjeta za zlato (WGC) iz 2022. u kojem su menadžeri imovine odabrali ‘historijski položaj’ i ‘učinak u vremenima krize’ kao svoje najjače razloge za držanje zlata.
Alimukhamedov takođe ističe da su, počevši od 2022. godine, svjetske centralne banke odjednom postale daleko više zainteresovane za povećanje udjela svojih rezervi namijenjenih zlatu.
“Centralne banke su u 2022. također bile optimističnije po pitanju zlata kao rezervnog sredstva, sa 61 posto ispitanika koji su izjavili da očekuju da će se globalne rezerve zlata povećati u narednih 12 mjeseci “, napisao je. “Stav centralnih banaka prema zlatu promijenio se u periodu nakon GFC-a i od tada su neto kupci, uprkos stalnom rastu cijena zlata, nakon što su bili neto prodavci u prethodnim periodima.”
Naravno, Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu samo dva mjeseca nakon početka te godine, a Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli su prvi talas zamrzavanja računa, zapljene imovine i sankcija protiv Moskve u sedmicama i mjesecima koji su uslijedili.
Odjeljak Priručnika posvećen geopolitičkim razmatranjima daje više detalja o tome kako i zašto centralne banke sve više trguju svojim dolarima za zlato.
Alimukhamedov napominje da je istraživanje utvrdilo “pozitivnu vezu između cijena zlata i geopolitičkog rizika, čak i kada se uzme u obzir neizvjesnost finansijskog tržišta”. Ovo istraživanje pravi razliku između “očekivanog ili opaženog geopolitičkog rizika i stvarnog ili ostvarenog geopolitičkog rizika, zaključujući da je ovaj drugi važniji u pokretanju cijena zlata”.
Druga istraživanja pokazuju da “upravljači rezervama smatraju zlato sredstvom zaštite od ekonomskih i geopolitičkih rizika, te stoga imaju tendenciju da povećaju svoje zlato u vremenima neizvjesnosti ili visokog geopolitičkog rizika”, dok menadžeri rezervi na tržištima u razvoju “imaju tendenciju povećanja njihove zlatne zalihe kada postoji rizik od finansijskih sankcija .”
Autor ponovo ističe ovu tačku u citiranom istraživanju. ” Najveća povećanja zlata u centralnim bankama često se dešavaju kada banke predviđaju ili se suočavaju sa finansijskim sankcijama “, napisao je on. „Ekonometrijska analiza studije otkrila je da i obim i vrijednost zlatnih rezervi imaju tendenciju rasta kao odgovor na sankcije koje su uvele velike ekonomije poput eurozone, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva ili Sjedinjenih Država, bilo u sadašnjoj ili neposredno prethodnih godina.”
Dokument također pruža detaljne istorijske podatke koji podržavaju tvrdnju da su nakon rusko-ukrajinskog sukoba centralne banke koje se najviše plaše zapadnih sankcija one koje potiču suverenu kupovinu zlata.
“Nedavne sankcije protiv Rusije povećale su mogućnost da centralne banke drugih zemalja mogu prebaciti svoje rezerve iz deviza u zlato”, piše Alimukhamedov. “To je zato što je zlato fizičko sredstvo koje se može skladištiti u zemlji, za razliku od deviznih rezervi, koje se mogu zamrznuti sankcijama. U polovini od deset najvećih godišnjih povećanja zaliha zlata od 1999. godine, pogođena zemlja je sankcionisana tokom prethodne godine. ili dvije . Drugi slučajevi su otkrili da je povećanje došlo kao odgovor na nepredvidive političke događaje kao što su finansijske krize ili pokušaji državnog udara, što je u skladu s prethodnim nalazima.”
Nadalje, kupovina zlata od strane ‘aktivnih diverzifikatora’ često se podudarala s političkim, ekonomskim ili finansijskim šokovima, dodao je on. “Ovo daje vjerodostojnost ideji da geopolitički događaji utiču na kretanje cijena zlata i da mogu biti povezani sa strahom od budućih kazni .”
Alimukhamedov smatra da bi ovaj pomak ka zlatu mogao imati značajne implikacije na globalnu ekonomiju. “Ako više zemalja počne da drži zlato, to bi moglo povećati cijenu zlata i poskupiti za zemlje korištenje zlata kao rezervne imovine”, piše on.
Zatim citira istraživanja koja sugerišu da bi se ovo moglo završiti pojavom potpuno nove finansijske paradigme.
„Postoji argument da, nakon ruske krize ponude i sankcija nametnutih Rusiji, svijet prelazi iz ere Bretton Woodsa, koja je bila podržana zlatnim polugama, u Bretton Woods II, koju su podržavale unutrašnje novac (riznice sa rizicima oduzimanja od neograničene zaštite), Breton Woods III, koji je bio podržan vanjskim novcem (zlatnim polugama i drugim robama )”, piše on. “Vjeruje se da ruske sankcije stvaraju podsticaje za centralne banke da napuste dolar u korist zlata i da vlade unovče svoje dolarske rezerve za zalihe drugih roba.”
Alimukhamedov zaključuje geopolitički dio napominjući da sankcije Rusiji “naglašavaju važnost zlata kao rezervne imovine.
“Ostaje da se vidi da li će druge zemlje slijediti rusko vođstvo i povećati svoje zlatne zalihe”, piše on. Podaci i analize od dvije godine sugerišu da već jesu.
