Dionice su porasle u ponedjeljak, nadovezujući se na povratak nakon četverosedmičnog pada na Wall Streetu koji je pogoršan kaotičnom uvođenjem carinske politike predsjednika Donalda Trumpa i padom povjerenja potrošača.
S&P 500 je ojačao 0,6%, dok je Nasdaq Composite porastao 0,3%. Dow Jones Industrial Average također je napredovao za 353 boda, ili 0,85%, potpomognut rastom Walmarta i International Business Machinesa.
"U kratkoročnom smo usponu protiv trenda", rekao je Sam Stovall, glavni investicijski strateg u CFRA Research, za CNBC, dodajući kako vjeruje da bi korekcija S&P 500 mogla zaključiti oko razine od 5400. To implicira pad od više od 4% u odnosu na zatvaranje u petak.
"Ne mnogo više na lošu stranu, ali... mislim da će to osloboditi dovoljno labavih ruku i omogućiti tržištu da pokuša pronaći dno", nastavio je.
Raspoloženju je pomogao izvještaj o maloprodaji u februaru, jer su trgovci odahnuli jer brojke nisu gore. Maloprodaja je porasla 0,2% na mjesečnoj razini, ispod procjene Dow Jonesa za povećanje od 0,6%, prema naprednom očitavanju Ministarstva trgovine u ponedjeljak. Ali isključujući automobile, povećanje je iznosilo 0,3%, što je bilo u skladu s očekivanjima ekonomista.
Indeks S&P 500 zaključio je u četvrtak s korekcijom, pavši za više od 10% u odnosu na rekordno visoku razinu krajem februara, prenosi SEEbiz. Zatim je u petak skočio 2% jer su ulagači pokupili potučene tehnološke dionice.
Uprkos skoku u petak, to je još uvijek bila brutalna sedmica za Wall Street. Dow je imao najveći jednosedmični pad od 2023. Nasdaq Composite ostaje u području korekcije, pad od 11% u odnosu na rekord do zatvaranja u petak.
Ulagači se bore da održe korak s tarifnim politikama predsjednika Donalda Trumpa koje se brzo mijenjaju, zajedno s agresivnim naporima za rezanje troškova DOGE odjela Elona Muska, što je dovelo tržišta u vrtoglavicu i povećalo zabrinutost za korporativno i potrošačko povjerenje.
Tržištima su opteretili i komentari administracije da bi se tolerirale određene ekonomske i tržišne boli da se revidira većina vladinih agencija uz globalnu trgovinsku politiku.
Strujni udar na državu: EPRS i EP HZHB ne plaćaju mrežarinu!
