Ukupan promet ostvaren na Sarajevskoj berzi u 2018. godini iznosio je 288.196.230,85 KM i u poređenju sa 2017. godinom, kada je ukupan promet iznosio 532.607.355 KM, to predstavlja pad od 45,89 posto.
Usporedbom strukture prometa za ove dvije godine, kako je za Fenu izjavio izvršni direktor SASE Almir Mirica, postaje jasno da je pad ukupnog prometa direktno povezan sa smanjenom emisionom aktivnošću Federacije BiH. Tako je u 2017. godini FBiH putem tržišta prodala vrijednosnih papira (trezorskih zapisa i obveznica) u vrijednosti od 290 miliona KM. U 2018. godini, ukupan emisioni volumen entitetskih vrijednosnih papira je iznosio 60 miliona KM, odnosno 230 miliona KM manje nego u prethodnoj godini.
Sarajevska berza kalkuliše i objavljuje pet berzanskih indeksa. Sa izuzetkom BIFX-a, indeksa koji prati kretanje cijena dionica 'zatvorenih investicijskih fondova', u 2018. godini svi ostali indeksi su bili u pozitivnoj teritoriji.
- Tako je SASX-10, glavni benchmark indeks SASE, na godišnjem nivou ostvario porast vrijednosti od 11,48 posto, SASX-30 porast od 16,35 posto, a SASX-BBI porast od 12,92 posto. Međutim, najveći porast je ostvario najnoviji indeks SASE - SASX-FN, koji je godinu završio u plusu od 25,22 posto - naveo je Mirica.
Ilustracije radi, da je neki investitor početkom 2018. godine uložio 10.000 KM u dionice koje ulaze u SASX-FN, u tačno onim omjerima u kojim te dionice ulaze u sastav indeksa, on bi na kraju godine ostvario profit od 2.522 KM.
SASX-FN, kako je poznato, prvi je indeks u BiH (i u regionu) koji kao ponder ne koristi tržišnu kapitalizaciju određenog emitenta nego kombinaciju fundamentalnih pokazatelja.
Mirica je kazao da Sarajevska berza objavljuje informacije o isplati dividenda dioničkih društava, ali ne vodi zbirne podatke o tome.
- U pogledu predloženog oporezivanja dividende smatramo da bi taj korak imao svoju ekonomsku opravdanost kada bi tržište bilo razvijeno i kada bi država od tog koraka mogla imati neke značajnije finansijske prihode. U trenutnim uslovima, ovaj korak ulaganje u dionice čini manje isplativim, posebno jer nije predviđeno oporezivanje prihoda od kamata na štedne uloge. Ovaj korak jasno pokazuje da je često tražena diversifikacija finansijskog sistema u FBiH samo deklerativna - kazao je Mirica.
Na pitanje kako funkcioniše platforma SEE link, te da li je ovo poslovno povezivanje berzi u regionu dalo neke mjerljive rezultate u smislu novih investicija, Mirica je kazao da je SEE Link operacionalan i da se ostvaruju određeni prometi.
- Međutim, važno je napomenuti da je uspostavom platforme učinjen korak koji olakšava tzv. trade-fazu (koja uključuje izdavanje naloga i zaključenje transakcija). Ono što je potrebno da bi sistem bio atraktivniji za lokalne investitore jesu aktivnosti na pre-trade i post-trade fazi, prije svega na smanjenju troškova prijenosa sredstava sa jednog na drugo tržište. Na ovom polju su također postignuti određeni rezultati, ali oni još nisu u svojoj finalnoj fazi – dodao je Mirica.
Biznis.ba / FENA
