Na Wall Streetu su nakon neviđenih oscilacija berzovni indeksi prošle sedmice snažno porasli, uprkos eskalaciji carinskog rata između SAD-a i Kine, dok su na evropskim berzama pali.
Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones porastao 4,95 posto, na 40.212 bodova, dok je S&P 500 skočio 5,7 posto, na 5.363 boda, a Nasdaq indeks 7,3 posto, na 16.724 boda.
Početkom sedmice ti su indeksi i dalje bili pod pritiskom zbog drastičnih carina, koje je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio početkom travnja i zbog kojih su sedam dana prije cijene dionica zabilježile najveći sedmični pad od koronakrize 2020. godine.
No, do preokreta je došlo u srijedu, kada je Trump neočekivano na 90 dana odgodio dodatne, recipročne carine za sve zemlje, osim Kine.
Na Wall Streetu je toga dana zavladala euforija, pa je S&P 500 skočio 9,5 posto, što je bio njegov treći po veličini dnevni skok od Drugog svjetskog rata. Nasdaq indeks zabilježio je, pak, drugi najveći skok u svojoj historiji, više od 12 posto.
Zahvaljujući tome, indeksi su sedmicu završili u plusu. No, i dalje su na gubitku u odnosu na početak travnja, kada je Trump najavio carine, prenosi SEEbiz.
Nakon što je Trump odgodio primjenu recipročnih carina, mnoge zemlje poručile da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Evropska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trumpove carine.
No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto.
Kina je, pak, na uvoz američke robe povećala carine na ukupno 125 posto.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih ekonomija mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalne ekonomije, pa i recesiju.
„Ulagačima je teško odlučiti kupovati dionice uz ovakvu nestabilnost i neizvjesnost. Zabrinuti su zbog carina jer je teško procijeniti kako će to utjecati na ekonomiju”, kaže Paul Nolte, analitičar u firmi Murphy & Sylvest.
I dok su na Wall Streetu cijene dionica prošle sedmice porasle, na većini ostalih svjetskih berzi su pale.
Tako i na najvećim evropskim berzama. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,1 posto, na 7.964 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,3 posto, na 20.374 boda, a pariški CAC 2,3 posto, na 7.104 boda.
Kako su milijarderi preživjeli svoje najgore godine poslovanja?
