Američke dionice u ponedjeljak su zabilježile rast zahvaljujući napretku ključnih tehnoloških kompanija te padu cijena nafte i prinosa na državne obveznice, dok je Wall Street nastojao nadoknaditi gubitke nakon sedmice u kojoj su cijene uglavnom padale.
Indeks S&P 500 porastao je 1,49 posto i zaključio trgovanje na 7.764,70 bodova, dok je Nasdaq Composite ojačao 2,26 posto i dosegnuo rekordnu vrijednost od 27.122,09 bodova – prvu takvu od juna. Dow Jones Industrial Average porastao je za 366,19 bodova, odnosno 0,71 posto, te zaključio trgovanje na 52.048,83 boda.
Šire tržište dobilo je dodatni podsticaj rastom dionica povezanih s umjetnom inteligencijom. Dionice Intela skočile su 12 posto, dok je Advanced Micro Devices ojačao oko 10 posto i dosegnuo tržišnu kapitalizaciju od bilion dolara. Dionice drugih kompanija, poput Qualcomma, također su porasle više od devet posto.
Prošle sedmice Dow je pao 1,7 posto, što je bio njegov najlošiji rezultat od marta. S&P 500 zabilježio je blagi pad od oko 0,1 posto. Jedino je tehnološki orijentirani Nasdaq ostvario rast, i to od 0,7 posto.
Rastu u ponedjeljak doprinio je i pad cijene američke sirove nafte od 4,5 posto, na 95,78 dolara po barelu. Međunarodna referentna cijena nafte Brent pojeftinila je 3,4 posto, na 100,34 dolara po barelu.
Do ovih kretanja došlo je nakon najnovije eskalacije sukoba na Bliskom istoku tokom vikenda. Huti, koje podržava Iran, objavili su da su u subotu raketama i bespilotnim letjelicama napali Saudijsku Arabiju. Kasnije tog dana, američko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je građane SAD-a da preispitaju odluke o putovanju na Bliski istok, s obzirom na to da su SAD i Iran razmjenjivali prijetnje nastavkom napada.
Ipak, diplomatski kontakti između SAD-a i Irana mogli bi biti ostvareni u skorijoj budućnosti, budući da je predsjednik Donald Trump za Fox News izjavio kako bi vjerovatno bio otvoren za sastanak s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ove sedmice.
Prinosi na državne obveznice pali su istovremeno s padom cijena nafte. Prinos na desetogodišnje državne obveznice SAD-a pao je za više od četiri bazna boda, na 4,951 posto, dok je prinos na tridesetogodišnje državne obveznice također smanjen i spustio se na 5,284 posto.
Dok se SAD bori s obuzdavanjem tvrdokorne inflacije i visokim prinosima na obveznice, Federalne rezerve su prošle sedmice podigle kamatne stope prvi put nakon tri godine.
„Cijene energenata koje ostaju visoke tokom dužeg perioda dodatno podupiru potrebu za daljnjim pooštravanjem monetarne politike“, napisao je u ponedjeljak Ed Yardeni, predsjednik kompanije Yardeni Research.
Također je istakao da rizici povezani s opskrbom „ne nestaju“, navodeći da sukob na Bliskom istoku „i dalje ugrožava proizvodnju i transport nafte, dok ukrajinski napadi na ruske rafinerije i sankcije protiv Rusije dodatno ograničavaju globalnu opskrbu gorivom“.
„Što duže traje ovaj energetski šok, veći je rizik od inflacijskih efekata drugog kruga“, dodao je, prenosi SEEbiz.
To bi moglo povećati značaj ključnog sastanka na vrhu koji se ove sedmice održava između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Na sastanku će se, uz ostala ekonomska pitanja, razgovarati o umjetnoj inteligenciji, carinama i kritičnim sirovinama. Ministar finansija Scott Bessent sastao se s kineskim potpredsjednikom vlade He Lifengom uoči tog susreta.
Tešanj spreman za početak 20. Međunarodnog sajma privrede
U 2026. godini mobilizirano čak 112 milijardi dolara privatnog kapitala
