Cijene plemenitih i industrijskih metala rastu zbog poticaja Feda i Kine
Tokom posljednje dvije sedmice, cijene plemenitih i industrijskih metala su doživjele snažne dobitke, potaknute političkim vjetrovima glavnih centralnih banaka, posebno Federalnih rezervi (Fed) i Narodne banke Kine (PBOC).
Zlato je dosegnulo nove vrhunce, pri čemu je spot zlato poraslo za 90 eura po unci, odnosno četiri posto od 18. septembra, kada je Fed prošle sedmice značajno snizio kamatnu stopu od 0,5 posto.
Slično tome, cijena srebra je veća za pet posto, na 28,64 eura po unci tokom istog razdoblja, prenosi Euronews. U dolarima, srebro je doseglo svoj maksimum u posljednji 12 godina od 32,71 dolara po unci, prije nego što je ponovo palo.
Federalne rezerve igraju ključnu ulogu u poticanju cijena plemenitih metala, jer plemeniti metali i američki dolar obično imaju obrnut odnos. Kada Fed smanji stope i dolar oslabi, oportunitetni trošak držanja zlata i srebra se smanjuje, čineći ga privlačnijim.
Zlato i srebro često rastu tijekom razdoblja niskih kamatnih stopa, budući da ulagači traže bolju zalihu vrijednosti, osobito u okruženju niskih prinosa, prenosi Bankar me.
Dok su cijene zlata i srebra usko povezane s promjenama u politici Feda, bakar i drugi industrijski metali bolje reagiraju na izglede za rast Kine.
Privredne mjere, koje je Kina objavila početkom ovog tjedna, izazvao je i skok cijena industrijskih metala, pri čemu su terminski ugovori za bakar ove sedmice porasli za šest posto na 10.080 dolara odnosno 9.024 eura, po metričkoj toni, što je najviša razina u dva mjeseca.
Globalni industrijski pomak prema obnovljivim izvorima energije, električnim vozilima i rastućem sektoru umjetne inteligencije kolektivno je potaknuo izglede potražnje za srebrom i bakrom, pri čemu su oba porasla na najvišu razinu svih vremena u maju zbog zabrinutosti oko nedovoljne ponude.
Prema S&P Globalu, “očekuje se da će cijene bakra dugoročno rasti kao rezultat prijelaza na čistu energiju, bez obzira na prevladavajuća kratkoročna strahovanja.”
Organizacija predviđa da će se potražnja za bakrom udvostručiti, dosegnuvši 50 miliona metričkih tona do 2035. Najznačajnija potražnja očekuje se iz SAD-a, Kine, Evrope i Indije.
Drugi industrijski metali, uključujući aluminij, cink i kositar, također su zabilježili rast cijena usred optimističnih prognoza potražnje.
