Evo zašto euro ima snažan rast

Euro je ove godine ojačao više od 12 posto u odnosu na dolar, jer je mješavina obnovljenog optimizma oko rasta eurozone i strahova zbog programa američkog predsjednika Donalda Trumpa stvorila ono što je šefica Evropske centralne banke Christine Lagarde nazvala "globalnim trenutkom eura". Dosegnuo je četverogodišnji maksimum iznad 1,19 dolara ranije ovog mjeseca.

Velike investicijske banke, uključujući Goldman Sachs, JPMorgan i UBS, smatraju da će euro, koji je od tada malo pao na 1,17 dolara, prijeći prag od 1,20 dolara u nadolazećim mjesecima jer američke Federalne rezerve nastavljaju smanjivati kamatne stope, smanjujući dio koristi od držanja imovine u dolarima.

Značajan faktor za rast eura bila je žurba investitora da zaštite svoju izloženost dolaru, putem ugovora koji su zapravo oklada na euro u odnosu na dolar.

„Tek smo vidjeli vrh ledenog brijega“ globalnih investitora koji se osiguravaju od izloženosti dolaru, rekao je za Financial Times Peter Schaffrik, globalni makro strateg u RBC Capital Marketsu.

„To je glavni razlog slabosti dolara koju smo vidjeli, a bit će još toga“, dodao je.

Posebno, analitičari primjećuju da veliki penzioni fondovi u nekim zemljama podižu svoje razine zaštite od dolara s niske baze. Goldman Sachs očekuje da će euro dosegnuti 1,25 dolara u sljedećih 12 mjeseci. JPMorgan očekuje da će do ožujka dosegnuti čak 1,22 dolara. UBS Investment Bank očekuje 1,23 dolara prije kraja ove godine.

U prosjeku, prognozeri investicijskih banaka očekuju da će jedinstvena valuta premašiti razinu od 1,20 dolara u trećem tromjesečju sljedeće godine, prema procjenama koje je prikupio Bloomberg. To bi dodatno opteretilo izvoznike u regiji, a također bi testiralo i sigurnost ESB-a u vezi s aprecijacijom valute, prenosi SEEbiz.

Trošak zaštite od rizika u dolarima za europske investitore vezan je uz američke kamatne stope, za koje se očekuje da će pasti tokom sljedeće godine, čime će se dio jaza smanjiti u odnosu na kamatnu stopu ESB-a. Stručnjaci za devizno tržište očekuju da će to potaknuti još jedan nalet zaštite od rizika u dolarima.

„Kako se taj diferencijal kamatnih stopa smanjuje... [zaštita] potencijalno postaje prihvatljivija za uvođenje“, rekla je Jackie Bowie, voditeljica regije Evropa, Bliski istok i Afrika u savjetodavnoj firmi Chatham Financial.

Evropski izvoznici već su upozorili na udarac na njihovu dobit zbog jakog eura i upozorili su da će ih dugotrajni rast jače opteretiti.

Probijanje eura iznad 1,20 dolara također bi postavilo pitanja ESB-u treba li prihvatiti smanjenje kamatnih stopa kako bi obuzdao valutu, s obzirom na potencijalni pritisak na inflaciju zbog jačanja eura.

Razina od 1,20 dolara još je uvijek bila "linija u pijesku" za kreatore politike ECB-a, rekao je Tomasz Wieladek, glavni europski makro strateg u T Rowe Priceu. Luis de Guindos, stručnjak za određivanje kamatnih stopa ECB-a, rekao je u srpnju da bi kurs iznad te razine bio "mnogo kompliciraniji".

No, Dominic Bunning, voditelj devizne strategije G10 u Nomuri, rekao je da bi sporiji rast tečaja bio manje zabrinjavajući za kreatore politike, s obzirom na to da bi mogao pomoći u ublažavanju inflacijskih pritisaka koji proizlaze iz porasta ekonomske potražnje.

Veća bi briga bila "ako euro brzo raste u vrijeme kada domaća potražnja slabi, a stoga snaga valute pogoršava dezinflacijske tendencije", dodao je Bunning.

Neke banke guraju u drugom smjeru: Citi predviđa da će euro prema dolaru dosegnuti 1,10 dolara u sljedećih šest do dvanaest mjeseci "uz znakove potencijalnog ponovnog ubrzanja u SAD-u".

Dugoročno gledano, drugi ukazuju na širu diverzifikaciju od dolarske imovine, što bi se moglo očekivati da će koristiti euru. Središnje banke namjeravaju povećati svoje alokacije u eurima tokom sljedećih nekoliko godina, prema istraživanju koje je u junu objavio think-tank OMFIF.

„Aprecijacija eura je strukturna priča, jer se upravitelji rezervnih valuta počinju okretati iz SAD-a, a Fed smanjuje kamatne stope“, rekao je Wieladek.